- 15.04.2025.
- RTVUSK
Bećirović u Briselu pozvao na dugoročno prisustvo NATO snaga u BiH

- Članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u je najbolje rješenje u smislu osiguranja kvalitetnog sigurnosnog okruženja, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine...
SARAJEVO, 15. aprila - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ukazao je u utorak u Briselu na značaj proaktivnog djelovanja NATO-a u BiH, pozivajući da se osigura dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u BiH, jer bi to bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u zemlji i regionu, javlja Anadolu.
Naglasio
je da Bosnu i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u
sigurnosni okvir Alijanse.
"To
podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, usvajanje
strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za Bosnu i
Hercegovinu, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u
kriznim situacijama", poručio je Bećirović u obraćanju članovima
Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Briselu.
Rekao
je da današnji sastanak, na najvišem nivou, još jednom pokazuje da je Bosna i
Hercegovina važna za Alijansu i da je veoma važno ubrzati evroatlantski put
države.
"Bosna
i Hercegovina i NATO su nerazdvojno povezani. NATO je uspostavio i očuvao mir u
Bosni i Hercegovini. Građani i narodi Bosne i Hercegovine su trajno zahvalni
NATO-u", naglasio je Bećirović.
Podsjetio
je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneks 1-A, jasno propisana uloga
NATO-a. Prema ovom međunarodnom sporazumu, NATO ima mandat i dužnost, kada je
to potrebno, uspostaviti svoje snage s ciljem zaštite mira i države Bosne i
Hercegovine.
"Od
izuzetnog je značaja pristup Alijanse koji podrazumijeva da se sigurnost Bosne
Hercegovine inkorporira u sigurnost NATO-a, kao i važnost zajedničkog
djelovanja na snaženju odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine", rekao
je član Predsjedništva BiH, pozdravljajući odluku NATO-a da razvije novi paket
izgradnje odbrambenih kapaciteta (DCB) za Bosnu i Hercegovinu.
"Paket
uključuje projekte koji su veoma važni za jačanje odbrambenih sposobnosti,
otpornosti i interoperabilnosti sa NATO-om", pojasnio je.
Podsjetio
je i da je BiH usvojila sve ključne zakonske, strateške i druge dokumente u
oblasti odbrane i sigurnosti u kojima se jasno kaže da je cilj postati članicom
NATO-a.
"Sve
dok ne budu promijenjeni navedeni zakoni i dokumenti, oni moraju biti provođeni
i obavezujući su za sve. Podsjećam, njih su jednoglasno usvojili državni organi
i to glasovima i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, i Ostalih", rekao je
Bećirović.
Član
Predsjedništva BiH je podsjetio i da je na putu prema punopravnom članstvu u
NATO-u, Bosna i Hercegovina postigla konkretne rezultate.
Između
ostalog, državni organi vlasti su usvojili pet godišnjih programa reformi Bosne
i Hercegovine, koji su dostavljeni u Brisel, a šesti je u pripremi, usaglasili
s NATO-om Individualni prilagođeni partnerski program za period 2025. – 2028.,
usvojili više od 70 odluka iz oblasti odbrane na sjednicama Predsjedništva BiH
u posljednje dvije godine, te su deklarirali i evaluirali Bataljonsku borbenu
grupu lake pješadije OSBiH, koja je uspješno ocijenjena od NATO-a.
"Nažalost,
rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska (RS) je početkom marta ove godine
brutalno napalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, rukovodstvo
ovog entiteta već godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i otvoreno radi
protiv evroatlantskih intergracija Bosne i Hercegovine", poručio je
Bećirović.
Naveo
je da su nadležne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine (Ustavni sud BiH,
Tužilaštvo BiH i Sud BiH), u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, usvojile
odgovarajuće mjere i odluke kojima su nelegalni akti bh. entiteta RS stavljeni
van pravne snage.
Milorad
Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane
političkog djelovanja zbog napada na ustavni poredak države. Zbog negiranja
sudskih odluka i nastavka antiustavnog djelovanja, Sud BiH je, u skladu s
zakonom, raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Nenadom
Stevandićem i Radovanom Viškovićem, podsjetio je.
"Imajući
u vidu ove činjenice, navedeni čelnici bh. entiteta RS više nisu relevantni
sagovornici, oni su predmet pravosuđa", poručio je, navodeći da postoje
brojni zajednički interesi Bosne i Hercegovine i NATO-a da naša država što
prije postane članica Alijanse.
Između
ostalog, naveo je da su NATO i EU put Bosne i Hercegovine komplementarni, a
sigurnosni i vojni razlozi ogledaju se u činjenici da bi bilo puno efikasnije
integrirati Bosnu i Hercegovinu u NATO, nego raspoređivati NATO snage da
uspostavljaju mir i sigurnost u državi i regiji.
"Članstvo
Bosne i Hercegovine u NATO-u je najbolje rješenje u smislu osiguranja
kvalitetnog sigurnosnog okruženja", naglasio je Bećirović.
Smatra
da bi Bosna i Hercegovina kao članica NATO-a učvrstila svoj demokratski put i
razvoj, a ulazak u NATO bi ojačao i regionalnu saradnju, jer dobrosusjedski
odnosi pridonose smanjenju sigurnosnih prijetnji.
"Članstvo
u NATO-u stvara pretpostavke za ekonomsku stabilnost i rast stranih
ulaganja", istakao je Bećirović, iznoseći i nekoliko konkretnih
prijedloga.
"Smatram
da je izuzetno važno da NATO proaktivno djeluje u Bosni i Hercegovini,
uključujući i mjere odvraćanja. Veoma je važno osigurati dugoročno prisustvo
NATO snaga u vojnim bazama u Bosni i Hercegovini. To bi bila najbolja
prevencija narušavanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji",
poručio je.
Naglasio
je da je nužno imati spreman odgovor NATO-a u slučaju da se u Vijeću sigurnosti
UN-a uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.
"Bosnu
i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir
Alijanse. To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini,
usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za Bosnu
i Hercegovinu, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja
u kriznim situacijama", rekao je Bećirović.
Predložio
je usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljem da Bosna i Hercegovina bude
što prije pozvana u članstvo NATO-a.
-
Put BiH ka članstvu u NATO-u
Put
Bosne i Hercegovine ka članstvu u NATO-u počeo još 2001. godine, donošenjem
Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini BiH, iz čega je nastao Zakon o odbrani
Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade
na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.
Zvaničan
zahtjev za učešće u MAP-u (Membership Action Plan) BiH je dostavila 2009., a
NAC je 2018. pozvao BiH da učestvuje u MAP-u. Naredne 2019. sačinjen je i
dostavljen prvi Godišnji nacionalni program (ANP).
BiH je dosad učestvovala u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, te više misija UN-a i vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu.