Albin Kurti u Sarajevu: Kosovo i BiH dijele historiju i imaju zajedničku evropsku budućnost

-    U okviru višednevne posjete u Sarajevu, Kurti je sinoć kao uvodničar prisustvovao proširenoj sesiji 'Kruga 99' u Vijećnici...

SARAJEVO, 07. decembra - Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je da je odnos Kosova i BiH utemeljen na ljudima i vrijednostima koje dijele te je poručio da Kosovo i BiH dijele historiju i imaju zajedničku evropsku budućnost, javlja Anadolu.

U okviru višednevne posjete u Sarajevu, Kurti je sinoć kao uvodničar prisustvovao proširenoj sesiji 'Kruga 99' u Vijećnici, koju je moderirao predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca 'Krug 99' Adil Kulenović.

Ističući da im je namjera bila da razgovaraju o stanju i odnosima u regiji te perspektivama mira i stabilnosti u ovom dijelu svijeta, Kulenović je u najavi sesije kazao da se kao Krug 99 zalažu za afirmaciju ideje o nužnosti stvaranja južne osovine mira na Balkanu od neekspanzionističkih država, povezujući kako države, tako i društva, akademsku zajednicu i nevladine organizacije.

- Sarajevo više od grada -

Zahvalivši se na srdačnom prijemu u Vijećnici, Kurti je kazao da je Sarajevo grad koji nosi težinu historije i obećanje budućnosti u svakom kamenu i ulici.

"Za mene je Sarajevo više od grada. To je simbol otpornosti, različitosti, grad intelektualaca i umjetnika, kulture i naslijeđa. U Sarajevu svaki kutak šapuće priču kreativnosti, borbe i trijumfa", kazao je Kurti.

Podsjetivši da je proteklih dana trebao biti održan samit lidera Zapadnog Balkana u Neumu, ali da je skup o proširenju Evropske unije otkazan, Kurti je kazao da nije mogao otkazati planiranu posjetu Sarajevu.

Simpatije prisutnih osvojio je izvinjenjem zbog grešaka u govoru na bosanskom jeziku i uz anegdotu da je srpsko-hrvatski jezik u osnovnoj školi učio od nastavnika Crnogorca.

Govor je započeo citatom Alije Izetbegovića, za kojeg je kazao da je bio veliki političar, pisac, filozof, politički zatvorenik i prvi predsjednik nezavisne RBiH, a riječ je o citatu u kojem je Izetbegović 1992. godine, tri mjeseca nakon početka rata u BiH, u Helsinkiju kazao da Bosna nije nastala nakon raspada Jugoslavije, već da je postojala i šest vijekova ranije.

"U Sarajevo dolazim i kao prijatelj i partner. Naš odnos je utemeljen u ljudima i vrijednostima koje dijelimo, demokratiji, ljudskim pravima, vladavini prava i nepokolebljivoj posvećenosti dostojanstvu svakog pojedinca", kazao je Kurti i dodao da Kosovo i BiH dijele historiju i imaju zajedničku evropsku budućnost.

- Kosovski dug -

Kurti je kazao da je Kosovo na mnogo načina dužno Bosni te je dodao da se to ogleda u tome što je svijet na tragu stravičnih zločina i lekcije u BiH ranije intervenirao i zaustavio genocid na Kosovu.

"NATO je u BiH intervenirao poslije Srbrenice, dakle tokom četvrte godine rata, dok je na Kosovu intervenirao u drugoj godini rata i to zbog Srebrenice", kazao je Kurti.

Kosovski premijer je također kazao da je poznato da se u BiH i na Kosovu negiraju genocid i zločini te je dodao da najviši srpski zvaničnici negiraju i genocid u Srebrenici i zločine u Račku.

"Srbija negira genocid na Kosovu, negira genocid u BiH, negiraju svoju zločinačku prošlost, jer time dokazuju da bi to ponavljali ako bi imali priliku. Zato je važno da im pokažemo da to nije moguće", poručio je Kurti.

Naglasio je Kurti, da budućnost BiH ne zavise od odluka koje se mjere entitetskom ravnotežom, već od onoga što je dobro za sve Bosance i Hercegovce i da zavisi od lidera koji grade, a ne uništavaju.

"Danas je, više nego ikada, važan evropski put. Zbog toga se možemo posvetiti ekonomskom rastu i društvenom razvoju. Oni koji žele na evropski put neka nam se pridruže, a oni koji ne žele neka iščeznu. Evropa je naš kontinent i mi želimo da tu dobivamo i da damo svoj doprinos", poručio je Kurti.

Ukazujući na nužnost promocije demokracije i vladavine prava, Kurti je kazao da organizirani kriminal i ljudi izvan zakona u politici predstavljaju problem regije i hrane napetosti u njoj.

- Nezavisnost se isplatila i ekonomski -

Kurti je također nabrojao sve ekonomske i društvene napretke, rezultate borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala koje je Kosovo ostvarilo u protekle tri godine njegove vlade te je dodao da je prosječni ekonomski rast iznosio 6,36 posto.

"Što je u društvu manje nejednakosti, to je veća povezanost u društvu i veća agregatna potražnja. Znači, ako padne nejednakost u društvu, raste kohezivnost, a to je dobro za ekonomiju, jer potražnja raste", kazao je Kurti i dodao da su se oslobođenje i nezavisnost isplatili Kosovu i na ekonomskom planu.

Ukazujući i na plansko ulaganje u jačanje svih sektora na Kosovu, uključujući i odbranu i sigurnost, Kurti je kazao da je to nužno zato što još uvijek postoje lideri u regiji koji teže podjelama i teritorijalnoj ekspanziji. Dodao je da je glavni sigurnosni problem ekspanzionistički i hegemonistički mentalitet Srbije.

Optimističan je da danas ima manje nacionalističke mase kao goriva za sukobe te je naveo primjer da bi prije 30 godina dovezeni kamion pušaka u mnogim selima na Kosovu nestao za pola sata, a da danas ljudi u tim mjestima zovu policiju i prijavljuju takve pojave.

"Ipak treba da budemo oprezni, jer ruska agresija na Ukrajinu predstavlja grubo narušavanje suvereniteta jedne nezavisne države i to je čin koji podsjeća na najmračnije trenutke evropske historije. Ovaj nemilosrdni pokušaj uništenja ukrajinskog identiteta i teritorijalnog integriteta ogleda se i u separatističkim politikama na Balkanu. Kao što je ruska invazija prijetnja miru u Evropi, tako secesionističke težnje ovdje predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov", kazao je Kurti.

Pozivajući sve na osudu separatizama, mržnje i podjela, Kurti je kazao da je krajnje vrijeme za to, jer takve pojave vode samo u nove sukobe i nemire.

"Danas sigurnost Kosova ovisi o sigurnosti njegovih granica. Projekat Velike Srbije, koji se danas zove Srpski svijet, nema granica i ne može da ih ima. Zato moramo da sučavamo svoje granice. Srbija izjavljuje da je BiH možda privremena država i da će se možda raspasti, ali vjerujte mi da oni to govore zbog straha da će se oni sami raspasti. Nakon raspada Jugoslavije, Srbija se plaši da je ona na redu da se raspadne", poručio je Kurti i dodao da se često Republika Srpska pominje u Srbiji kako se ne bi pominjala Vojvodina.

Podsjetivši da je Kosovo u proteklih 14 mjeseci doživjelo dva teroristička napada, prvi u kojem je ubijen policajac u Banjskoj, a drugi na civilni cilj kanala Ibar-Lepenac, Kurti je kazao da ti napadi za cilj imaju da vrate nacionalizam među obične ljude.

O prošlogodišnjem napadu u Banjskoj je kazao da ga je u prvom trenutku podsjetio na pucnjavu na popa u svatovima i početak rata u Sarajevu zbog blizine pravoslavnog manastira iz 14. stoljeća i da smatra da je cilj bio da se konfliktu da ukus religijskog sukoba. Dodao je da kosovska policija to nije dozvolila i da je profesionalnom i hrabrom akcijom neutralizirala teroriste koji su pri bijegu ostavljali svoje ranjene i poginule i time pokazali da su bili plaćenici.

"Oni sada izvode terorističke napade iz slabosti. Terorizam jeste zločin, ali ne zaboravimo da je i nemoć. Teroristi su nemoćni i zato terorišu. Srbi na Kosovu su sad slobodniji nego prije i sada imamo pravi proces integracije. Sada mogu reći da je Slobodan Milošević porastao na kosovskom mitu, a da četiri decenije kasnije Aleksandar Vučić pada na kosovskoj stvarnosti", kazao je Kurti.

- Pregovori o statusu Srbije, a ne Kosova -

Osvrnuvši se i na proces dijaloga između Beograda i Prištine u Briselu, Kurti je kazao da se tu pregovara o statusu Srbije u 21. vijeku.

"U Briselu mi više ne govorimo o statusu Kosova. To je završeno. Kosovo je demokratska republika, nezavisna država. Mi tamo razgovaramo o statusu Srbije. Ja sam počašćen time što sam pozvan da dam vlastiti doprinos tome", poručio je Kurti.

Ukazujući i na ustavom zagarantirana prava svih manjinskih zajednica na Kosovu, uključujući i tamošnje Srbe, Kurti je kazao da je srpski jezik zvanični jezik u svim institucijama Kosova i da i na njegovom diplomatskom pasošu stoji natpis na ćirilici.

"Nema odabranih naroda. Svi smo većina u jednoj, a manjina u drugim državama. Odbijanje toga znači povratak na put prošlosti i sukoba. Srbi koji su se integrisali na Kosovu su slobodni", kazao je Kurti.

Kurti je ovacije prisutnih izmamio i kratkim prekidom svog govora nakon što je čuo ezan, muslimanski poziv na molitvu.

U nastavku govora je kazao da je iz zatvora u Srbiji izašao prije 23 godine, ali da Srbija još nije "izašla iz tog vremena". Dodao je da Srbija ne poštuje kapitulaciju koju su njeni generali potpisali 1999. godine kojom su srpska vojska i policija napustili Kosovo.

- Što brže se okrenuti Evropi -

"Ne priznaju Miloševićevu kapitulaciju i pokušavaju se prikazati većim Miloševićima od samog Miloševića. Ovu pojavu vidim svugdje. Vidim kako gospođa Cvijanović i Dodik žele da se prikažu da su veći Srbi od Vučića i da su veći Rusi od Putina, Vučić želi biti veći Milošević od Miloševića", kazao je Kurti.

Optuživši Srbiju da je produžena ruka ruskih interesa na Balkanu, Kurti je naglasio da je zato evropski put regije od vitalnog značaja.

"Naš zadatak je što prije i što potpunije okrenuti se Evropi u smislu demokratije i vladavine prava. Održivi evropski mir na Balkanu će biti moguć kada ulica Ilije Garašanina u Beogradu bude preimenovana u ulicu Latinke Perović", poručio je Kurti.

Na kraju je Kurti kazao da Bošnjaci predstavljaju faktor stabilnosti u svim zemljama u kojima žive te je pozvao na nastavak i jačanje saradnje Bošnjaka i Albanaca jer zajedno mogu i bolje i više.