ALARMANTNI PODACI: Desetine hiljada žrtava trgovine ljudima u Evropi

U posljednje dvije decenije u Evropi je zabilježeno više od 39.000 slučajeva trgovine ljudima, pokazuju najnoviji podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

INTERNACIONALNA ORGANIZACIJA ZA MIGRACIJE/Index.hr, 10. mart - Stručnjaci IOM-a pritom upozoravaju da je stvarni broj vjerovatno znatno veći zbog nedovoljnog prijavljivanja i propusta u otkrivanju slučajeva, piše Euronews, prenosi index.hr.

Rat i raseljavanje

Podaci za period od 2002. do 2022. godine otkrivaju da žrtve u Evropi uglavnom dolaze iz devet zemalja. Više od 19.000 žrtava bilo je iz Ukrajine, a slijede Moldavija sa 10.464 i Bjelorusija sa 4.286 slučajeva.

Julia Sačenko, stručnjakinja za borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu djece, istakla je da ratovi potiču ovakve zločine.

"Rat uvijek stvara plodno tlo za širenje zločina protiv čovječnosti. Nedavna otkrića pokazuju da je tokom posljednje četiri godine rata najmanje 13 osoba postalo žrtvom trgovine ljudima u zemljama koje graniče s Ukrajinom", napisala je na LinkedInu nakon sastanka Vijeća Evrope.

Prisilni rad

Žrtve su identifikovane u 69 evropskih zemalja, a najveći udio zabilježen je u Ukrajini (8.413) i Moldaviji (5.866). Žene čine više od tri petine svih žrtava, što je otprilike dvostruko više od muškaraca, a identifikovano je i 27 transrodnih žrtava. Među žrtvama je 85 posto odraslih, najčešće u dobi od 30 do 38 godina, dok je 15 posto djece.

Gotovo polovina žrtava bila je iskorištavana godinu dana ili manje. Polovina ih je bila podvrgnuta prisilnom radu, najviše u građevinarstvu (52 %) i poljoprivredi (29 %), dok je 48 posto bilo žrtva seksualnog iskorištavanja, uglavnom prisilne prostitucije i proizvodnje pornografskog sadržaja.

Ko su počinitelji?

Trgovci ljudima za kontrolu nad žrtvama koriste psihološko, fizičko i seksualno zlostavljanje. Uobičajene taktike su i ograničavanje pristupa novcu, oduzimanje slobode kretanja te uskraćivanje potrebne medicinske pomoći.

Podaci IOM-a pokazuju da počinitelji u velikoj većini slučajeva nisu bliski sa žrtvama – tek 10 posto bili su im prijatelji.

Najveći udio počinitelja čine posrednici pri zapošljavanju, izvođači radova, formalni poslodavci i krijumčari. Intimni partneri činili su jedan posto, a članovi porodice dva posto počinitelja.