Alarm za roditelje: Djeca u BiH sve češće pate zbog prekomjernog korištenja telefona

-      U Bosni i Hercegovini zabilježen je zabrinjavajući porast broja djece s bolovima u vratu, glavoboljama, kao i razvojnim teškoćama u govoru i komunikaciji, upozoravaju specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije prim. dr. Sevda Bećirović i logoped Milan Pljevaljčić, ističući da su ovi problemi direktno povezani s prekomjernim korištenjem mobilnih telefona...                                                                                                                                                                      

SARAJEVO, 12. oktobar - Prim. dr. Sevda Bećirović, u razgovoru za Fenu, ističe kako posebno zabrinjava to što se broj djece s ovim simptomima ubrzano povećava te da su zdravstvene posljedice sve vidljivije i neposredno povezane s načinom na koji djeca danas provode slobodno vrijeme.

"U ordinaciji gotovo svakodnevno viđamo predškolsku, školsku djecu i adolescente koji se žale na bolove u vratu, ramenima i glavobolje, pa često i vrtoglavice. Prije desetak godina to su bili pojedinačni slučajevi, a danas su postali pravilo, a ne izuzetak. Posebno zabrinjava što se ovakvi problemi sve češće javljaju već u predškolskom i osnovnoškolskom uzrastu. Jasno se vidi povezanost s povećanom upotrebom mobilnih telefona jer djeca provode sate u istom položaju, s glavom pognutom prema ekranu", kaže Bećirović.

Na pitanje o tome kakva oštećenja prekomjerna upotreba mobilnih telefona ostavlja na dječiju kičmu i koje su dugoročne posljedice, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije pojašnjava da se sve češće susreću sa tzv. sindromom prenaprezanja poznatim kao “text neck” ili "vrat od mobilnog“, stanjem koje može ostaviti trajne posljedice na razvoj posture i zdravlja djece.

Doktorica s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom upozorava da to nije bezazlena pojava, već proces koji ostavlja trajne tragove ako se na vrijeme ne reaguje.

Kao jednu od ključnih preventivnih mjera, ističe ulogu roditelja u usmjeravanju djece ka zdravijim navikama prilikom korištenja mobilnih telefona.

Bećirović objašnjava da, ako se simptomi već pojave, pomažu jednostavne vježbe istezanja vrata, jačanja leđnih mišića i korektivna gimnastika, dok je u težim slučajevima potrebno uključiti fizikalnu terapiju.

Naglašava da je ključ u ravnoteži jer djeca danas neće odustati od telefona, međutim, pravilnim navikama i vježbama mogu se spriječiti ozbiljne posljedice.

Posebno je skrenula pažnju na problem s djecom predškolske dobi jer zbog ranog i intenzivnog korištenja ekrana kod najmlađih dolazi do značajnih problema koji mogu imati dugoročne posljedice.

Kada su u pitanju posljedice s neurološkog i psihološki aspekta, odnosno posljedice na mozak i razvoj, napominje da se mozak predškolskog djeteta ubrzano razvija te da prekomjerno korištenje ekrana utiče na pažnju, koncentraciju i emocije.

"Djeca postaju razdražljiva, slabije se snalaze u socijalnim kontaktima i teže razvijaju sposobnost samokontrole. Neurolozi i psiholozi upozoravaju da previše vremena uz ekran može dovesti do poremećaja pažnje, kašnjenja u razvoju fine motorike, pa čak i problema sa snom zbog poremećenog lučenja melatonina", objašnjava Bećirović.

Naglašava da kod predškolske djece prekomjerno korištenje mobitela nije samo pitanje bolova u vratu i držanja, već multidisciplinarni problem koji pogađa cijeli razvoj, fizički, emocionalni, kognitivni i socijalni.

Zato je, kaže, preporuka Svjetske zdravstvene organizacije vrlo jasna - djeca mlađa od 2 godine uopšte ne bi trebala koristiti ekrane, djeca od 2 do 4 godine najviše 1 sat dnevno i to uz prisustvo roditelja.

Logoped Milan Pljevaljčić ističe da djeca koja provode previše vremena pred ekranima imaju značajno manju priliku za interakciju s roditeljima i vršnjacima, što direktno utiče na njihov jezički i emocionalni razvoj.

"Djeca koja provode previše vremena pred ekranima imaju manje prilike da govor usvajaju kroz interakciju s roditeljima, drugom djecom i okolinom. Zbog toga dolazi do kašnjenja u razvoju govora i siromašnog rječnika. Umjesto žive komunikacije, dijete pasivno prima sadržaje koji ga ne podstiču da postavlja pitanja ili daje odgovore. Brze slike i kratki video sadržaji utiču na pažnju, kasnije je djeci teško da se fokusiraju na jednu temu, na primjer, 45 minuta tokom školskog časa. Takođe, sve češće primjećujemo slabije razvijene socijalne vještine. Djeca izbjegavaju kontakt očima, pasivnija su i teže započinju komunikaciju", upozorava Pljevaljčić.

Nadovezujući se na probleme koji se javljaju usljed prekomjernog korištenja ekrana, logoped Milan Pljevaljčić ukazuje i emocionalne posljedice.

"Dugotrajan boravak ispred ekrana može uticati i na emocije djeteta, koje se onda brže frustrira. To poslije smeta u razvoju govora, jer je usko povezan sa emocijom i pažnjom", kaže logoped.

Pljevaljčić upozorava i na značaj ranog usvajanja maternjeg jezika u prirodnom okruženju.

"Ukoliko je dijete više izloženo stranom nego maternjem jeziku, njegov mozak će prvo usvojiti ono što mu se dominatnije i prvo predoči", upozorio je.

Po istraživanju UNICEF-a i Agencije za komunikacione regulative iz BiH, već u 2020. godini 93 posto djece živilo je u domaćinstvima koja imaju pametni telefon, a većina uređaja bila je dostupna djeci.

Evropska studija iz 2024. godine pokazuje da više od 75 posto trogodišnje i četvorogodišnje djece provodi previše vremena ispred ekrana, dok istovremeno imaju premalo sna i fizičke aktivnosti.