UDBAŠKE VEZE FIKRETA ABDIĆA: VELIKA SRBIJA, VELIKA HRVATSKA I VELIKA KLADUŠA

- Poslednjii udbaški manevri Fikreta Abdića pokazali su da on nije dalje odmakao od razloga zbog kojih je odležao dugogodišnju robiju

  • AUTOR: Sead Omeragić/Patria
  • 25.10.2017 - 14:17
  • 184

Pokušaj Fikreta Abdića (79) da ponovo ovlada Agrokomercom pokazao je da nema metuzalema i neupotrebljivih kad su u pitanju bilo kakvi udari na Bosnu i Hercegovinu. Na scenu se iznova dovode kadrovi stare UDB-e sa renoviranim funkcijama. 

U septembru ove godine zatražen je protivzakoniti predstečajni postupak u Agrokomercu. Naime, kompanija je u vrijeme pokretanja predstečajnog postupka još uvijek bila obuhvaćena Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava FBiH, pa je svaka priča o predstečaju u Agrokomercu bila izravno kršenje tog zakona.

Taj je predstečajni postupak u Agrokomercu pokrenuo sudija Općinskog suda u Bihaću Aladin Bajrić. Za stečajnog upravnika imenovan je Šefik Smlatić. No, odmah su se vidjeli prsti UDB-e. Sudija Bajrić je zet Koste Mišića, jednog od glavnih Abdićevih bezbjednjaka tokom sukoba s Armijom RBiH. Smlatić je, također, bio na strani Abdića. Nadređeni su mu bili upravo Mišić i Tošo Panjković. 

Sjedište Abdićevih bezbjednjaka bilo je u mjestu Vojnić u tadašnjoj Republici Srpskoj Krajini (RSK).

„Govori se o tome da je Fikret Abdić sa nekim ljudima razgovarao o mogućnostima procjene imovine Agrokomerca koja se nalazi izvan Bosne i Hercegovine“, tvrde sagovornici Patrije. Riječ je o višemilionskim Agrokomercovim nekretninama u Srbiji i Hrvatskoj. U slučaju otvaranja stečajnog postupka sva ta imovina iz pasivnog podbilansa države BiH, vraća se pod ingerenciju stečajnog upravitelja. U slučaju Agrokomerca višemilionska imovina te kompanije izvan Bosne i Hercegovine bila bi u ingerenciji stečajnog upravnika Smlatića.

Nakon afere Agrokomerc, zbog koje mu se ubio brat, i u kojem je njegova porodica bila pred uništenjem, Abdić je slomljen i prepariran od DB-a Srbije. Sve tragedije Cazinske krajine koje su se nekoliko godina kasnije dogodile Bošnjacima polazile su od Abdićeve poslušnosti prema obavještajnim strukturama Srbije i Hrvatske. Udari na Agrokomerc koji se oporavlja, samo su nastavak udbaškog kola čije je temelje izgradio upravo Fikret Abdić.

Dejvid Oven, prvi čovjek međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, bio je dugo vremena odan Slobodanu Miloševiću. On je imao ogroman uticaj na Fikreta Abdića: „Ubjeđivao sam ga da ostane u Predsjedništvu i upozoravao ga da će ostati bez uticaja, da će ga svjetski mediji prikazivati kao velikog Srbina“, ali dodaje Oven: „Milošević i Tuđman su ga namamili da krene sopstvenim putem“. Tako je Oven pisao u memoarima, praveći sebi distancu, koju nije imao dok je, ipak, pristrasno obavljao svoju dužnost međunarodnog mirovnog posrednika.       

Fikreta Abdića je upravo Oven vratio u politički život. Poznati američki novinar Piter Maass, koji se bavio događajima u Krajini, napisao je u svojem djelu „Ljubi bližnjeg svoga“: „Oven, koji je nastojao oslabiti Izetbegovića, potičući pobunu protiv njega, pozvao je Abdića na pregovore u Ženevu... Taj Ovenov manevar ostavio je trajne, zloćudne posljedice, jer je bio poticaj za oružanu pobunu protiv Vlade BiH“, zaključuje Maass.

Ovo uključivanje Abdića je Oven opisivao u svojim memoarima: „Bosanski predsjednik je na početku prihvatio Abdića i pokušao ga pridobiti. Jedno vrijeme je to išlo, ali se nakon par upozorenja od Karadžića, Abdić jednostavno prebacio na srpskohrvatsku stranu“, napisao je Oven u svojim memoarima „Balkanska odiseja“, priznajući direktno da postoji srpskohrvatska strana nasuprot Bosne i Hercegovine. 

U velikodržavnim projektima podjele BiH i pregovorima Miloševića i Tuđmana, Abdić je bio i ostao obična igračka, sredstvo za jednokratnu upotrebu.

Tako je 21. i 22. oktobra 1993. godine u Zagrebu i Beogradu Fikret Abdić potpisao dokumente „Zajedničku izjavu“ i „Deklaraciju“.  

„Izjavu“ je potpisao u Zagrebu sa Bobanom, pod budnim pokroviteljskim okom hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a „Deklaraciju“ sa Radovanom Karadžićem u Beogradu, pod pokroviteljstvom srbijanskog lidera Slobodana Miloševića.

U zagrebačkoj Izjavi je Bosna i Hercegovina unija tri republike, a Mate Boban je objavio: „Postrojbe HVO Bihaća se pridružuju snagama Autonomne pokrajine Zapadna Bosna“.

U beogradaskoj „Deklaraciji“ se  u 12 tačaka očituje sva „upotreba“ Fikreta Abdića. Karadžić i Abdić su se obavezali da „svečano zaključuju mir i objavljuju početak izgradnje dobrosusjedskih odnosa i svestrane saradnje na političkom, ekonomskom, saobraćajnom, kulturnom, sportskom i drugom planu“. Ovako je izgledalo kad dva osuđena ratna zločinca pokazuju visok nivo tolerancije jedan prema drugom na račun trećeg. U memoarima Milorada Ulemeka Legije Fikret Abdić je uzdignut na nivo zaslužnog borca za srpsku stvar. U historijskim dokumentima stoji da je Fikret Abdić sarađivao sa Jovicom Stanišićem i  Frenkom Simatovićem, iz DB-a Srbije i da ih je dočekivao sa poklonima i finansijskom „podrškom“.

Fikret Abdić nikada nije shvatio suštinu svoje bijedne uloge protiv Bosne i Hercegovine. U svojim privatnim razgovorima Milošević i Tuđman su pričali viceve o Fikretu Abdiću i služio im je za popravljanje raspoloženja. Takve činjenice iznosi Hrvoje Šarinić u svom djelu „Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem“.  Kako dva kasapina Bosne, Tuđman i Milošević, tako i niži slojevi poput Momira Talića, generala Vojske RS, koji kaže: “Kad se sve ovo završi, imat ćemo veliku Srbiju, veliku Hrvatsku i Veliku Kladušu.“

Poslednjii udbaški manevri Fikreta Abdića pokazali su da on nije dalje odmakao od razloga zbog kojih je odležao dugogodišnju robiju.  

 


TAGOVI
VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING