INFO

  • KARANTEN ZA USK STAVLJEN U FUNKCIJU
  • DEDIĆ: NE PRIJETI NAM NESTAŠICA HRANE I NEĆE BITI BLOKADA U RAZMJENI ROBE U REGIONU
  • SKB MOSTAR: 7 NOVOZARAŽENIH U HERCEGOVINI
  • DOM ZDRAVLJA BIHAĆ DOBIO DEZINFIKACIONI TUNEL
  • U BIHAĆU ZASJEDALA VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA
  • SSDMiS: NOVCEM OD ČLANARINA KUPLJENA ZAŠTITNA OPREMA I SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU
  • DANAS U NAŠOJ ZEMLJI PRETEŽNO SUNČANO VRIJEME
  • U REPUBLICI SRPSKOJ JOŠ 16 POZITIVNIH NA KORONAVIRUS, PRVI SLUČAJEVI U SREBRENICI I TREBINJU
  • NA KCUS-U NA KORONAVIRUS TESTIRANO 66 UZORAKA IZ SARAJEVA, BIHAĆA I CAZINA - SVI SU NEGATIVNI

ŠTA SE TO DOGAĐA U AUSTRALIJI: ONO ŠTO NAS SVE ČEKA

- Dok svijet s nevjericom i zaprepaštenem prati katastrofalne požare u Australiji, klimatolozi najavljuju da će toplinski valovi, dugotrajne suše, požari, ali i drugi ekstremi poput poplava i oluja u skorijoj budućnosti s globalnim zatopljenjem postati uobičajena realnost za brojne dijelove svijeta...

ŠTA SE TO DOGAĐA U AUSTRALIJI: ONO ŠTO NAS SVE ČEKA

ZAGREB, 5. januara - Najmanje 20 ljudi do sada je poginulo, a najmanje 28 smatra se nestalima u šumskim požarima u Australiji.

Vatrena stihija koja je krenula još u listopadu do danas je spalila oko 5,9 milijuna hektara površina pod šumama, grmljem i travom. Uništeno je oko 1400 domova, uginulo je oko 500 milijuna životinja među kojima na tisuće ugroženih koala, a kako je ljeto u Australiji tek počelo (najtopliji mjeseci su prosinac, siječanj i veljača), kraj problema se ne nazire.

Jedan od najpoznatijih svjetskih klimatologa Michael E. Mann u svojoj kolumni u Guardianu još je jednom upozorio da se klimatske promjene danas već mogu vidjeti u pojedinačnim ekstremnim vremenskim događajima, a ne samo u klimatskim trendovima.

„Australci se samo trebaju ujutro probuditi, uključiti televizore, pročitati novine ili pogledati kroz prozor kako bi vidjeli ono što je mnogima sve očiglednije - za Australiju opasne klimatske promjene već su tu. Samo je pitanje koliko smo ih još spremni prihvaćati. Australija već doživljava klimatsku krizu. Doslovno gori. Treba joj vodstvo koje je u stanju to prepoznati i djelovati“, poručio je Mann konzervativnom političkom vodstvu Australije, koje planira udvostručiti proizvodnju ugljena u zemlji koja je već sada najveći izvoznik tog najprljavijeg fosilnog goriva na svijetu.

Strašnim požarima u Australiji ne nazire se kraj

Najave australskih meteorologa za naredne dane ne daju razloga za optimizam. Naime, predviđanja pokazuju da bi snažan vjetar koji u subotu dolazi s novim toplinskim valom i temperaturama preko 40°C, mogao izazvati megapožare u području Blue Mountainsa zapadno od Sydneyja.

Vatrogasna služba proglasila je 'zonu koju turisti moraju napustiti' u dužini od 240 kilometara južno od ljetovališta Batemans Bay u Novom Južnom Walesu.

U mnogim obalnim naseljima koja su odsječena od svijeta zbog požara ponestaje hrane i vode, a stanovnici nekih od njih bili su prisiljeni potražiti utočište u moru. Canberra je posljednjih dana najzagađeniji grad na svijetu zbog razina dima koje su čak 20 puta veće od onih koje se smatraju opasnima.

Ratna mornarica evakuira ljude

Australska ratna mornarica je u petak nastavila evakuaciju otoka Mallacoote na kojem je požar stigao do ruba naselja i blokirao izlaze zarobivši oko 4.000 ljudi.

Vlasti Novog Južnog Walesa upozorile su stanovnike nekih naselja da bi se u ovim ekstremnim uvjetima moglo dogoditi da budu prisiljene njihove domove prepustiti vatrenoj stihiji ako će njihovo gašenje biti preopasno.

Požari u Novom Južnom Walesu i Queenslandu od kolovoza su u atmosferu izbacili oko 250 milijuna tona CO2, što je ekvivalent gotovo polovici godišnjih emisija stakleničkih plinova u Australiji. Stručnjaci smatraju da bi čak u normalnim uvjetima, kada ne bi bilo jačanja klimatskih promjena, trebala desetljeća da se takve količine CO2 ponovo apsorbiraju kroz obnovu šuma i biljnog pokrova.

Suha područja postat će još suša

Kako smo već pisali na Indexu, povezanost emisija stakleničkih plinova sa sušama i šumskim požarima složenija je nego što je to veza između zatopljenja i porasta temperatura. Ipak, brojna istraživanja pokazuju da rizici za izbijanje požara sa zagrijavanjem rastu, osobito u suhim suptropskim dijelovima svijeta.

U sušnim područjima više temperature zraka i tla pospješuju isparavanje iz tla i vegetacije tako da suše postaju izraženije nego što bi bile da su temperature niže. Suše se mogu zadržati kroz dulja razdoblja zbog djelovanja pozitivnog mehanizma povratne sprege u kojoj vrlo suha tla i smanjeni biljni pokrov, dijelom i zbog požara, mogu dodatno suzbiti oborine u već suhom području. Taj fenomen dobro je poznat u pustinjama poput Sahare, nad kojom kišni oblaci najčešće prolaze bez oborine.

Veći rizik ne znači nužno veće opožarene površine

Pritom treba imati na umu da povećanje rizika ne mora nužno rezultirati povećanjem opožarenih površina jer na nastajanje i razmjere požara utječu brojni čimbenici, među kojima je i ljudski faktor. Naime, ljudi mogu pokretati požare radi pretvaranja šumskih područja u poljoprivredna, slučajno, paljenjem otpada ili roštilja ili ih mogu obuzdavati kvalitetnim mjerama obrane - pravovremenim satelitskim otkrivanjem, sigurnosnim koridorima te gašenjem iz zraka i sa zemlje.

Primjerice, u 2018. u europskim i sredozemnim zemljama zabilježen je rekordan broj velikih požara u raznim državama mada su opožarene površine bile manje od dugogodišnjeg prosjeka.

Slično je NASA-in videozapis iz 2019. (pogledajte gore) pokazao da postoje regionalni problemi s požarima u određenim dijelovima svijeta, osobito izraženi u Africi, iako je ukupan broj četvornih kilometara koji svake godine izgore od 2003. pao za oko 25 posto. Znanstvenici tumače da je takav trend velikim dijelom posljedica porasta broja stanovnika, razvoja u savanama, kao i povećanja uporabe strojeva umjesto vatre u krčenju šuma za potrebe proširenja poljoprivrednih površina.

"Postoje zaista dva odvojena trenda", rekao je James Randerson, znanstvenik sa Sveučilišta u Irvineu u Kaliforniji koji je radio na NASA-inom videu o požarima. "Unatoč tome što se globalni broj spaljenih područja smanjio zbog onoga što se događa u savanama, primjećujemo značajan porast intenziteta i dosega požara u zapadnim Sjedinjenim Državama zbog klimatskih promjena", dodao je.

U SAD-u su pak u požarima u posljednja dva desetljeća u prosjeku nestajale dva puta veće površine nego 1970-ih. Oko 80 posto tih požara uzrokovali su ljudi, međutim, više temperature, jače suše i širenje nametnika na crnogoričnom drveću povećali su razmjere razaranja. Znanstvenici su izračunali da su s prosječnim porastom temperatura od 1°C na zapadu SAD-a opožarene površine porasle između 73 posto i 515 posto ovisno o položaju, vrsti raslinja i drugim uvjetima (grafika dolje). Istovremeno izdvajanja za požare u SAD-u su se utrostručila.

Porast rizika od raznih ekstrema

Suše i požari nisu jedini ekstremi koji se mogu povezati s klimatskim promjenama, a novija istraživanja sve jasnije pokazuju da postoje izravne uzročno-posljedične poveznice između klime i brojnih različitih pojedinačnih ekstremnih vremenskih događaja – od suša, preko poplava do oluja. To je za očekivati jer toplija klima podrazumijeva veće količine vlage u atmosferi, budući da topliji zrak može apsorbirati više vlage bez kondenzacije, što pak podrazumijeva više energije koja se može osloboditi u obliku različitih ekstrema.

Bilten Američkog meteorološkog društva svake godine predstavlja izvještaj o svim istraživanjima objavljenima na svojim stranicama koja pokušavaju utvrditi uzroke ekstremnih vremenskih pojava koje su se dogodile te godine.

Od 21 recenzirane studije koje je u 2018. proveo 121 znanstvenik iz 13 zemalja samo jedna nije pokazala jasnu uzročno-posljedičnu povezanost ekstremnih vremenskih događaja (ekstremnih suša, šumskih požara, poplava, oluja, toplinskih valova i sl.) s globalnim zatopljenjem.

Primjerice, jedna studija pokazala je da je u prošlosti nekoliko europskih regija doživljavalo ekstremne sezonske vrućine s povratnim razdobljem većim od 10 godina. Današnja vjerojatnost takvih događaja je otprilike 10 do 100 puta veća od one koja bi se očekivala od 'prirodne' klime. Rezultati također pokazuju da bi ekstremne dnevne temperature kakve su 2018. zabilježene u dijelovima Skandinavije, Nizozemske i Iberskog poluotoka bile malo vjerojatne bez zagrijavanja uzrokovanog ljudskim utjecajem.

S druge strane, jedna druga studija pokazala je da su klimatske promjene pridonijele povećanju ukupnih oborina jakih kiša koje su u srpnju 2018. uzrokovale katastrofalne poplave u Japanu.

Rizici od raznih ekstrema, kako suša i požara, tako i obilnih kiša i poplava, s klimatskim promjenama povećavaju se i u zemljama regiona, tj. Balkana, što je u posljednjim godinama vidljivo i u Hrvatskoj.

VEZANE VIJESTI

KOMENTARI

TRAŽI

MARKETING


RTVUSK LIVE






MARKETING