ŠEFIK DŽAFEROVIĆ: OPĆI IZBORI U BIH 2018. ĆE BITI ODRŽANI, A REZULTATI IMPLEMENTIRANI

- U intervjuu za Anadolu Agency Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA, govorio je o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava BiH, općim izborima, NATO i evropskom putu BiH, sporovima oko Pelješkog mosta sa Hrvatskom i izjavama iz te države da je BiH stjecište terorista, kao i o načinu prevazilaženja problema sa nepriznavanjem Kosova

Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajuće PD PSBiH i potpredsjednik SDA
  • AUTOR: Almir Terzić, Anadolija
  • 13.10.2017 - 09:48
  • 111

SARAJEVO, 13. oktobra (AA) - Opći izbori iduće godine u Bosni i Hercegovini će biti održani, a rezultati impelemntirani i tu nema nikakve dileme, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).

On je istakao kako postoje ozbiljna tumačenja postojećeg Izbornog zakona BiH i Ustava BiH kao i ustava entiteta da je to moguće uraditi.

"Nije moguće dovesti u pitanje niti održavanje izbora niti njihovu implementaciju. Ono što bi bilo bolje da se uradi u Bosni i Hercegovini, čemu treba stremiti, su izmjene Izbornog zakona BiH kojima će se implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, odluke Ustavnog suda BiH kojima će se unaprijediti i u tehničkom smislu izborni proces BiH i onda ova dilema, odnosno ovo pitanje, sasvim sigurno, u potpunosti će se staviti ad acta", naveo je Džaferović.

Ono što treba raditi u BiH, naglasio je Džaferović, prije svega, je implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav i još nekim odlukama. Za implementaciju tih odluka, naveo je, neophodna je izmjena Ustava BiH.

"Najbolje bi bilo kada bismo se mogli vratiti na aprilski paket (prijedloga izmjena Ustava BiH, op.a.) iz 2006. godine, ali situacija u BiH je u ovom trenutku takva da to po mom mišljenju nije realno očekivati. Ali, ono što moramo da uradimo je impelemntacija navedenih odluka, odnosno dovođenje Ustava BiH u sklad sa Evropskom konvencijom za ljudska prava makar kada su te odluke u pitanju. A, to podrazumijeva i izmjene Ustava BiH", navodi Džaferović.

Mantra o ugroženosti jednog naroda

On smatra da je priča o ugroženosti samo jednog naroda u BiH, u ovom slučaju hrvatskog naroda, "mantra koja nam se stalno nameće".

"Mi možemo da pogledamo statističke podatke o broju uposlenih u institucijama BiH, na nivou entiteta, kantona, po općinama gdje postoji ova ili ona etnička većina i onda ćemo sasvim jasno, kao i na osnovu drugih parametara, zaključiti da to ne stoji. Ono što stoji je da postoji diskriminacija kada su u pitanju sva tri naroda u pogledu izbora za Predsjedništvo BiH i za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH kada govorimo samo o Ustavu BiH", kaže Džaferović.

On navodi kako prema sadašnjim ustavnim rješenjima, Bošnjaci i Hrvati iz RS-a ne mogu biti kandidati niti mogu biti izabrani za članove Predsjedništva BiH niti mogu biti kandidati i izabrani za Dom naroda PSBiH. Isto je i sa srpskim narodom u FBiH, jer kandidati iz srpskog naroda ne mogu biti kandidati za članove Predsjendištva BiH niti Dom naroda PS BiH.

U odnosu na građane BiH koji ne pripadaju niti jednom od konstitutivnih naroda koje Ustav naziva ostalima, ova diskriminacija, navodi Džaferović, postoji u oba entiteta, odnosno u cijeloj BiH i u pogledu Predsjedništva BiH i u pogledu Doma naroda PS BiH.

Za najavljenu odluku Narodne skupštine RS-a o proglašenju neutralnosti tog entiteta Džaferović je rekao kako misli da se radi o najobičnijoj politizaciji.

"BiH je još 2003. započela i dovršila reformu Oružanih snaga BiH (OSBiH). Reforma OSBiH je rađena u skladu sa NATO standardima. U dva navrata smo donosili Zakon o odbrani BiH i oba puta smo proklamirali cilj, a to je članstvo BiH u NATO savezu. Predsjedništvo BiH u mandatu od 2006 do 2010. donijelo je sve potrebne odluke za članstvo BiH u NATO savezu", kaže Džaferović.

BiH je podnijela zahtjev za MAP, za Akcioni plan za članstvo u NATO savezu i sada radi na ispunjavanju uslova za aktiviranje prvog godišnjeg pregleda u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO savezu.

"Mislim da nam samo čekanje i nada da će nam budući Samit NATO-a odobriti Prvi godišnji plan ne koristi napretku tog procesa. Napretku tog propcesa, članstvu BiH u NATO-u, doprinosi samo predan rad na ispunjavanju uvjeta, a to je u ovom trenutku knjiženje nepokretne perspektivne vojne imovine na državu BiH, odnosno na OSBiH", rekao je Džaferović.

Članstvo u NATO-u jedan od strateških ciljeva BiH

Rekao je da je u FBiH taj proces pri samom kraju s tim da postoji još nekoliko lokacija koje se samo tehnički trebaju verificirati, odnosno trebaju se ispoštovati procedure koje je nužno osigurati.

"Problem sa verifikacijom, odnosno evidentiranjem imovine postoji u entitetu RS budući da su javne knjige, zemljišnji registri, katastarski registri u rukama i rukovođeni entitetskim vlastima. Čak se ne provode, odnosno ne implementiraju ni odluke Suda BiH, a ima ih nekoliko o toj temi. Mi treba da činimo sve da uknjižimo što je moguće više tih lokacija i onda će BiH sasvim sigurno, kada se ostvari značajan napredak na tome, biti dobro dočekana u NATO savezu, odnosno kod članica NATO-a kada je u pitanju aktivacija Prvog godišnjeg plana", poručuje Džaferović.

U jednom trenutku, ističe Džaferović, će se sasvim sigurno postaviti pitanje da li je moguće dalje držati BiH na nekom stand by režimu, a pri tome biti svjestan da su mehanizmi za pokretanje BiH u rukama onih koji proklamiraju neutralnost ili koji govore javno da ne žele u NATO savez.

"Mislim da će se to pitanje jednom morati postaviti od članica NATO-a. Zato ja kažem da svi koji hoćemo i koji možemo, a obaveza svih u BiH je da to rade, da uradimo što je moguće više. Ja sam uvjeren da će BiH na kraju napraviti napredak na svom NATO putu i očekujem, ako budemo predano radili, da će to biti i na narednom Samitu NATO-a", smatra Džaferović.

Kada je vojna neutralnost u pitanju, podsjetio je da postoji ankes 1B Dejtonskog mirovnog sporazuma koji govori o srazmjeru ili srazmjernosti vojnih efektiva u cijelom regionu, i u Srbiji i u BiH i u Hrvatskoj, te da postoji pri OSCE-u posebno tijelo koje treba da vodi računa o tome.

"BiH je proklamirala kao jedan od osnovnih vanjskopolitičkih ciljeva članstvo u NATO savezu. Odluke Predsjedništva i Paralmentarne skupštine BiH o toj temi su donesene i te odluke ne mogu biti zamijenjene nikakvom politizacijom, a pogotovo ne mogu biti zamijenjene nekim odlukama nižih nivoa vlasti koje su svakako protuustavne. Pitanje NATO članstva BiH je državno pitanje i to je odluka države i državnih organa, a nikako entiteta. Tako da ukoliko bi se i poseglo za jednom takvom odlukom na nivou entiteta to je samo po sebi neustavno i ne može proizvoditi nikakvu snagu. Ali, mislim da, prije svega, to spada u domen politizacije i sticanja jeftinih političkih poena", ocijenio je Džaferović.

Napredak na evropskom putu BiH

Istakao je da ako posmatramo aktuelni mandat od konca 2014. godine do sada, onda "treba da kažemo da je na tom planu učinjen značajan napredak, kako na planu evropskog puta BiH, a to je drugi, odnosno prvi vanjskopolitički cilj BiH (dva osnovna vanjskopolitička cilja su članstvo članstvo u EU i NATO savezu), tako da je  učinjen i značajan napredak na planu ekonomije unutar BiH".

Jer, naveo je, svi ekonomski pokazatelji danas su mnogo bolji ekonomski parametri od onih koji su bili na koncu 2014. ili prvih mjeseci 2015. godine, kada je bila tranzicija, odnosno preuzimanje vlasti od stranaka koje su dobile legitimitet na izborima 2014. godine.

BiH je u decembru 2014. godine, odnosno nekoliko godina prije toga bila u stanju potpunog zastoja kada je evropski put u pitanju, tvrdi sagovornik AA, te dodaje kako je ta blokada prekinuta.

Usvojena je, kaže, izjava Predsjedništva BiH na osnovu njemačko-britanske inicijative, ona je potvrđena u PSBiH nakon što je potpisana od predsjednika svih parlamentarnih stranaka, sačinjena Reformska agenda, odnosno Akcioni plan za realizaciju agende i počelo je njeno značajno realiziranje. Riješeno je, ističe, pitanje Mehanizma koordinacije, prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i BiH je podnijela kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU.

"Dobili smo Upitnik i očekujemo da će se nakon što se riješe sve stvari koje se odnose na Upitnik i nakon što on bude dostavljen, BiH biti dodijeljen kandidatski status. Ono što je korist za BiH kada je u pitanju članstvo u EU i sve faze koje mi prolazimo, to su stvari neupitne. Postoje brojni razlozi politički, ekonomski, sigurnosni, ekološki, kako god hoćete, zbog kojih je BiH opredijeljena za članstvo i u EU i NATO savezu. Ako stvari konkretnije postavimo, krenut će realizacija poglavlja, pregled bh. zakonodavstva i njegovo usklađivanje. Mi ćemo imati priliku da svoje zakonodavstvo usklađujemo sa zakonodavstvom EU i da ga standardiziramo po kriterijima EU", navodi Džaferović.

Manje politizacije, više odgovornosti prema državi

Ističe da kada je, naprimjer, pitanju gazdovanje i upravljanje prirodnim resursima sasvim je sigurno da standardi EU ne podrazumijevaju ovakav pravni okvir kakav ima BiH.

"Sasvim je sigurno da će se uvođenjem standarda u tu oblast omogućiti jedno ekonomičnije upravljanje resursima koje ima BiH, a to je u interesu svih nas koji živimo u BiH. Ovo je samo jedan od primjera", smatra Džaferović.

Poznati su slučajevi država, ističe Džaferović, koje su ispunjavale članstvo u EU kada su u parlamentima donosili odluke zajedno, bez obzira na razlike u stavovima između pozicije i opozicije, nego da svi zajedno rade u interesu vlastite države.

"Ja mislim da se mi danas nalazimo u jednoj vrsti takve situacije kada treba uskostranačke interese staviti u drugi plan, a u prvi plan staviti interese države. To mislim i kada su akcize u pitanju, a to posebno govorim  kada je evropski put BiH u pitanju i usvajanje zakona koji bi značili realizaciju uvjeta koje BiH ima na svom evropskom putu. Ako se budemo odnosili prema tom pitanju kao sve druge države, mislim da neće biti dovedena u pitanje nikakva parlamentarna većina. To treba da ima opću podršku. To treba da bude konsenzus svih nas u BiH. Dakle, manje politizacije, a više jednog odgovornog odnosa prema državi i mislim da onda nećemo imati problema", kaže Džaferović.

On ističe kako se naredni izbori održavaju 2018. godine i smatra da je predizborna kampanja za te itbore počela prerano, pri čemu se pojedine članice parlamentarne većine ponašaju i kao da su opozicija.

"To je nešto što je neprihvatljivo i nedopustivo. To je politizacija i to ne doprinosi interesima ove zemlje. Volio bih da ovo vrijeme od godinu dana, koliko još imamo do općih izbora, bude potrošeno na korisne stvari: na usvajanje akciza, rebalans budžeta, a radi izgradnje brzih cesta, usvajanje budžeta, ispunjavanje uvjeta na putu BiH prema EU i NATO savezu. Treba da bude to vrijeme što manje obilježeno politizacijom i uskostranačkim interesima i borbom za vlast na narednim izborima i da izborna kampanja traje koliko je to propisano Izbornim zakonom BiH, a to je 30 dana prije dana održavanja izbora", naglasio je Džaferović.

BiH štiti svoje interese, ne uskraćuje prava Hrvatske

Aktivnosti koje se poduzimaju vezano za Pelješki most, koji Hrvatska namjerava graditi uskoro u Neumskom akvatoriju, na samoj granici s BiH, usmjerene su na zaštitu interesa BiH, kaže Džaferović.

"Mi niti hoćemo niti želimo niti možemo da uskraćujemo prava Republike Hrvatske da povezuje svoj teritorij, ali to ne može biti na uštrb interesa BiH. Moraju se potpuno poštovati interesi BiH. To znači da BiH i Republika Hrvatska trebaju konačno realizirati Ugovor o državnoj granici koji je potpisan još 1997. godine i da taj ugovor treba biti ratificiran u parlamentima, a ne da se oko toga vodi politizacija", navodi Džaferović.

To znači, kaže Džaferović, da BiH od njenih unutrašnjih voda mora osigurati pristup otvorenom moru po režimu plovidbe kakav je propisan na otvorenom moru, a što je utvrđeno Međunarodnom konvencijom o pravu mora.

"BiH ne traži ništa više od toga i mi smo uvjereni da imamo pravo na to i zbog toga smo reagirali na način kako jesmo. Graditi objekat koji će spriječiti BiH pravo pristupa otvorenom moru, koji važi prema međunarodnoj konvenciji, u situaciji kada kada se osporava granica na moru, je nešto što je za nas apsolutno neprihvatljivo. Zbog toga smo i pokrenuli svu aktivnost i, između ostalog, došli i do Deklaracije Predstavničkog doma PSBiH po tom pitanju koja daje odgovore i poglede kako treba rješavati to pitanje. Nije to Deklaracija jednog naroda, to je deklaracija institucije BiH koja se zove Predstavnički dom PSBiH", naglašava Džaferović.

Zvaničan stav države je, dodaje, iskazan u stavu Predsjedništva BiH u mandatu od 2006. do 2010. godine kada je jasno kazano da se BiH protivi izgradnji bilo kakvog mosta dok se ne riješi pitanje granice i pristupa BiH otvorenom moru.

"Zvanični stavovi institucija BiH su na tragu ovoga što smo mi zagovarali kada je u pitanju izgradnja Pelješkog mosta", zaključio je Džaferović.

Dodavanje nula

Istakao je kako smatra da Republika Hrvatska spram BiH ne vodi odgovarajuću politiku kada je u pitanju iznošenje optužbi od prijetnje terorizmom ili da to ne čine bar najveći zvaničnici te države uključujući predsjednicu Hravtske Kolindu Grabar-Kitarović.

"Spram tog pitanja se ne odnose na način da objektivno prikazuju stanje, nego ga uveličavaju. Ne radi se ni o kakvim desetinama hiljada terorista. Tu se radi o dodavanju nula. Mislim da je to nedobronamjerno i nešto što ne doprinosi dobrim odnosima Hrvatske i BiH, koje su jedna drugoj jako važne i jako bitne zemlje. Mislim da se na taj način pokušavaju izdejstvovati neke druge stvari, da se prikaže kao neka navodna ekstremistička opasnost u BiH da bi se riješilo pitanje Pelješkog mosta lakše, možda uticalo i na odluku Haškog tribunala koja se odnosi na 'šestorku' vezano za udruženi zločinački poduhvat i učešće Hrvatske u tome. BiH treba saradnja sa susjedima, saradnja na osnovu istine, na osnovu pravde, međusobnog uvažavanja, poštivanja. Ne doprinosi to dobrim odnosima. BiH se vrlo odgovorno odnosi i u borbi protiv ekstremizma i protiv terorizma. Mi smo članica antiterorističke koalicije. BiH je jedna od prvih zemalja u regionu koja je donijela zakon kojim se kažnjava odlazak na strana ratišta i on se primjenjuje", poručio je Džaferović.

U BiH 37 najviših zvaničnika iz bošnjačkog naroda su, kaže, na početku 2015. potpisali izjavu i dali svoj stav kada je u pitanju i ekstremizam, kada je u pitanju i terorizam, i tu nema nikakve dileme.

"Nije se vratilo 4.000 osoba u BiH sa sirijskog ratišta, kao što kaže predsjednica Hrvatske, nego 40. Dakle, dodaju se nule. To su zvanični podaci institucija BiH. U posljednjih godinu dana niko nije otišao prema tom ratištu. BiH je jednostavno potrebna istina po ovom pitanju. Mi od svojih susjeda samo tražimo da govore istinu. BiH nije nikakva iznimka kada je ova stvar u pitanju. To preuveličavanje i, možda da se na nekom drugom polju njime pokušaju postići neki poeni, ne prolaze. Jednostavno, to ne prolazi. Mislim da je to prepoznato i u međunarodnoj zajednici i EU. Već dolaze glasovi da jedna takva politika prema BiH nije dobra i da jedna takva politika ne može proći. To šteti i BiH i Hrvatskoj i našim međusobnim odnosima", stava je Džaferović.

Odnose sa Kosovom uspostaviti prema onima koje ima Beograd

On je rekao da želi da odnosi BiH i Hrvatske budu što je moguće bolji, jer "smo neobično bitni jedni drugima". Ali, navodi, ti odnosi moraju biti na osnovu istine, odnosno temeljeni na istini, moraju biti na pravdi, međusobnom uvažavanju, razumijevanju i poštivanju. To je, kaže, sve što traži BiH.

Kada je riječ o priznanju Kosova, to je pitanje konsenzusa unutar BiH, kaže Džaferović, te naglašava kako o tom pitanju na postoji konsenzus u BiH.

"Ali, ono što sasvim sigurno treba da uradimo u BiH i što ne može biti opravdano ničim razumnim je to da se režim kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga dovede makar na onaj režim koji ima zvanični Beograd sa Kosovom. Ne mogu da shvatim uopće razloge onih kojih to koče u BiH, a to koče kadrovi koji rade u institucijama BiH i funkcioneri, a dolaze iz entiteta RS. Mislim da je to na štetu tog entiteta, na štetu cijele BiH i da nema nijednog razloga da se to ne dovede bar na režim po kojem funkcionira kada je kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga u odnosima zvaničnog Beograda i Kosova", zaključio je u intervjuu za Anadolu Agency Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA. 


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING