SARAJEVO: DOBROVOLJAČKA ULICA I ODBRANA BIH

- Danas se obilježava 26. godišnjica od bitke u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada je prilikom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku došlo do vatrenog okršaja između branilaca Sarajeva i Jugoslavenske narodne armije (JNA). U toj bici, koju je Haški tribunal označio legitimnom vojnom operacijom, stradalo je sedam pripadnika JNA.

  • AUTOR: BHRT, Agencije, rtvusk,
  • 03.05.2018 - 09:58
  • 513

SARAJEVO, 3. maja - Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA.

Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu, dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, kojeg su zarobili pripadnici JNA dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu.

Predstavnici udruženja porodica stradalih i nestalih u ratu iz Republike Srpske tvrde kako je u Dobrovoljačkoj ulici počinjen ratni zločin u kome je stradalo j ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, i to Radiju Slobodna Evropa, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, koji je bio u koloni koja se izvlačila iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.

Kukanjac je nabrojao da su stradali: vojnik Zdravko Tomović iz Han Pijeska, pukovnici Miro Sokić, Budimir Radulović i Boško Mihajlović, potpukovnik Boško Jovanić i Nurmela Šuko, žena koja je bila civilno lice na službi u JNA.

Haški Tribunal: Kolona JNA bila legitimni vojni cilj

Istragom Tužilaštva BiH je utvrđeno da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno četrnaest osoba nakon što su onesposobljene za borbu.

Tužilaštvo BiH je utvrdilo da bivši član Predsedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi koji su se dovodili u vezu sa napadom na kolonu JNA nisu odgovorni za zločin počinjen nad pripadnicima JNA u koloni napadnutoj u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992.

Haško tužilaštvo je, istražujući ovaj događaj, utvrdilo da je kolona JNA koja se povlačila iz centra Sarajeva prema kasarni u Lukavici (sada Istočno Sarajevo) imala sve elemente legitimnog vojnog cilja.

Razmjena predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića za generala Kukanjca

Dan prije sukoba u Dobrovoljačkoj ulici, JNA je krenula u prvi frontalni napad na Sarajevo, nastojeći presjeći grad na pola, te zauzeti državno Predsjedništvo. Planirana je smjena legalno izabrane vlasti i uspostava vlasti odane tadašnjem rukovodstvu u Beogradu.

Kada je akcija srpskih snaga 2. maja propala, na aerodromu Sarajevo, JNA hapsi predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića koji se vraćao sa međunarodne konferencije u Lisabonu. Vjeruje se da je hapšenje naredio general Milutin Kukanjac, u strahu za svoj život nakon odlučne akcije branitelja Sarajeva dan ranije.

Sticajem okolnosti Izetbegović se uspio oglasiti preko RTV Sarajevo i javnost je saznala da zarobljen u kasarni JNA u Lukavici.

Uz posredovanje UNPROFOR-a, Izetbegović je 3. maja 1992. transportiran do zgrade komande JNA u Sarajevu, a potom zajedno s generalom Kukanjcem i generalom UN-a Luisom Mekenzijem krenuo oklopnim vozilom prema zgradi Predsjedništva.

U centru Sarajeva trebalo je da bude izvršeno razdvajanje kolone. Izetbegović je trebalo da ode u Predsjedništvo, a Kukanjac prema Lukavici. Međutim, u Dobrovoljačkoj ulici kolona je zaustavljena i došlo je do sukoba u kojem su ubijeni oficiri i vojnici JNA.

Obilježavanje godišnjice stradanja vojnika u Miljevićima

U Miljevićima u Istočnom Sarajevu danas će biti obilježeno 26 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine kada je ubijeno sedam pripadnika JNA.

Ovaj događaj od prošle godine obilježava se u naselju Miljevići, umjesto na mjestu gdje se napad dogodio, jer porodicama stradalih vojnika i zvaničnici RS-a smeta što vlast Kantona Sarajevo nije dozvolila postavljanje spomen ploče na mjestu sukoba u nekadašnjoj “Dobrovoljačkoj” ulici, te što se posjeta porodica 3. maja smatra mjestu stradanja smatra sigurnosno rizičnom.

Prema programu obilježavanja planirano je da u 11 sati bude služen parastos u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima, a u 11.30 će biti položeni vijenci na Spomen krstu.

 

 

 

 


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING