MUZEJ PODGRMEČ: OD SJAJA ANTIFAŠIZMA DO BIJEDE NACIONALIZMA

- Nekadašnji objekat muzeja u Jasenici danas je prazna, napuštena i urušena kuća, koja liči na one iz horor filmova.

  • AUTOR: Al Jazeera
  • 17.06.2018 - 18:20
  • 3056

BOSANSKA KRUPA, 17.juna - Memorijalne zone izgrađene na području Bosanske krajine, poznatijem kao Podgrmeč, godinama su svjedočile herojstvo naroda ovog kraja i njihov doprinos u borbi protiv antifašizma. Ljepota prirode i zelenilo na putu između Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uz bogatu historiju, privlačili su brojne turiste, a danas, zaraslo u korov i prepušteno zaboravu, svjedoči nemaran i bahat odnos prema civilizacijskim tekovinama i zaostavštinama historije.

Nekadašnji objekat muzeja Podgrmeč u Jasenici danas je prazna, napuštena i urušena kuća, koja liči na one iz horor filmova. Od nekadašnjih antikviteta nema ni traga, biste narodnih heroja su nestale, a jedino što još podsjeća na to da je ovdje nekada bilo kulture i historije jeste kameni spomenik ispred objekta zarastao u travu i grmlje. Josip Broz Tito je sa balkona ovog objekta 1943. godine postrojio borce slavne Četvrte krajiške divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koji su krenuli u proboj Jasenovca. Ovo područje bilo je glavno uporište partizanskih jedinica, njihove logistike i vojne industrije razbacane širom podgrmečkih vrleti. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, uslijed izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, ovo područje je u potpusnosti zapušteno.

"U to vrijeme to je bio najveći slobodni prostor u Evropi, poznatiji kao Bihaćka republika. Dakle, slobdni prostor čiji centar je bio u Bihaću, a glavnina snaga se nalazila na Grmeču, odnosno u Podgrmeču. Tu je izvršena pomenuta smotra, tako da je mjesto za taj muzej i odabrano upravo iz tih razloga. To je jedna specifičnost Jasenice, a druga je ta što je upravo pored muzeja, u pravoslavnoj crkvi, 15. januara 1943. godine, osam dana nakon smotre jedinica koje je postrojio Tito, održana skupština pravoslavnih sveštenika učesnika Narodnooslobodilačkog rata, gdje je upućen poziv srpskom pravoslavnom stanovništvu da se masovno uključi u Narodnooslobodilački pokret. Dakle, to je još jedan razlog zašto je taj lokalitet odabran za nekadašnji muzej. On je specifičan i po tome što je nakon sloma i okupacije Bihaćke republike, rukovodstvo Narodnooslobodilačke pokreta Jugoslavije, na čelu s vrhovnim komadantom Titom, sa ovih prostora krenulo ka Neretvi i ka istoku. Prve bitke u Četvrtoj neprijateljskoj ofanzivi, jednoj od slavnih bitaka za ranjenike, vođene su upravo na tom prostoru Podgrmeča", ističe historičar Velid Selman iz Sanskog Mosta.

'Došli su neki novi fašisti'

Prema riječima Saliha Suljanovića, šefa Gradske galerije u Bosanskoj Krupi, spomenici su u nadležnosti Centra za kulturu, na čijem čelu je donedavno upravo on bio. Ističe kako su pokušavali više puta aplicirati ka višim nivoima s projektom obnove ovih spomenika, ali nikada nisu dobili nikakva sredstva. Općina Bosanska Krupa, i sama porušena i opustošena u ratu, nije u stanju voditi brigu o ovim historijskim vrijednostima. Već polako obnavlja spomenike i druge kulturno-historijske vrijednosti u užem jezgru grada. Volje ima, ali nedostaje sredstava te se u ovoj ustanovi nadaju da će se sredstva iznaći u dogledno vrijeme kako bi se krenulo u obnovu ovog muzeja.

"Tu su nekada postojale biste 12 heroja Narodnooslobodilačkog otpora, koje su bile izlivene od brozne. Međutim, kada smo ušli u Jasenice i obišli muzej, nismo zatekli niti jednu bistu. Prema informacijama do kojih smo uspjeli doći, ratni profiteri su iskoristili priliku i tokom rata ukrali te biste i prodali ih. Zahvaljujući našem prijatelju Slavku Kecmanu, došli smo do informacija da su biste neko vrijeme bile u depou u Banjoj  Luci, s obzirom da imaju duple biste, neke od njih i danas stoje u banjalučkim parkovima. Muzej i cijeli taj prostor je bio održavan kada je u Jasenicama 1996. godine otvorena kasarna Armije Bosne i HercegovineH. Bilo je tu i do 500 vojnika, koji su održavali cijeli taj prostor, čistili ga i držali urednim. Kada je kasarana ukinuta i vojska otišla, to je počelo propadati i zarastati. Trenutno muzej nije u funkciji, a njegov objekata iz dana u dan propada. Ne postoje zvanično javni pozivi koji su direktno predviđeni za ovakve projekte, i ovo što se desilo s Mostarom i Tuzlom, gdje su obnovljena partizanska groblja i spomenici, to je pripadalo Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, to je jedan od rijetkih pozitivnih primjera. Daj Bože da mi imamo sredstava da obnovimo muzej i vratimo eksponate, ako ne orginalne, onda barem njihove replike", konstatira Suljanović.

Sjaj nekadašnjeg memorijalnog kompleksa Jasenica, koji danas izgleda sablasno, uništili su neki novi fašisti. O uređenosti ovog kompleksa svjedoče ostaci moderne rasvijete, asfaltni prilazi i trotoari, koje danas nagriza zub vremena. Jedino što je još, osim zapuštenog objekta, ostalo su dvije kamene ploče u liku prepolovljene jabuke, koja simbolizira humanost i solidarnost podgrmečkog naroda, koji je sa svojom vojskom dijelo i posljednji zalogaj.

"Prije ovog rata taj muzej je bio izuzetno posjećen i imao je eksponate vezane za rat iz tog perioda, ali i vezane upravo za tu smotru Četvrte krajiške divizije. On je ukazivao na bratstvo i jedinstvo, bez obzira šta mi o tome mislili sa ove vremenske distance, na izgradnju države, borbu protiv fašizma i prepoznavanje fašističke ideologije, što ima ogromnu vrijednost, posebno u današnjem vremenu. Stoga je neshvatljivo da se muzej nalazi u ovako lošem i zapuštenom stanju. Kao mladi historičar, 1979. godine sam prisustvovao jednom naučnom skupu koji je održan u Bosanskoj Krupi, posvećen Podgrmeču i Narodnooslobodilačkoj borbi. Danas se o fašizmu govori samo deklarativno i mnogi koji o njemu govore i predstavljaju se kao antifašisti su više fašistički orijentirani. Neshvatljivo je da mi svoje historijske i civilizacijske vrijednosti koje imamo ne čuvamo i olako ih bacamo u zaborav", kaže historičar Selman.

Tužna priča bh. kulture i historijskog naslijeđa

Preko puta muzeja nalazi se zapušteno partizansko spomen-obilježje, koje sada nije u funkciji. S obzirom da u Jasenici nema ljudi, osim nekoliko povratničkih kuća, s uglavnom starijim osobama, ispred oba ova značajna historijska spomenika zarasla je trava i šikara toliko da sada izgledaju tužno.

"Muzej je počeo kao ustanova u onom sistemu raditi već '70-ih godina i posjedovao je u svojoj arhivskoj građi i eksponatima antikvitete od perioda 1937. godine, kao i one iz perioda rata 1941-45. godine. Svake godine 26. jula održavalo se partizansko veče, a 27. jula bio je veliki narodni zbor nedaleko od muzeja. Tu su se okupljali veterani iz Narodnooslobodilačkog rata. Partizansko spomen-obilježje je održavano sve donedavno, na način da su mladi poštivaoci ideje antifašizma svake godine u to vrijeme dolazili i čistili to spomen-obilježje, a zatim te datume obilježavali polaganjem cvijeća i prigodnim obraćanjima. Međutim, danas, kada njih više nema, a lokalno stanovništvo se nije vratilo, osim pojedinci, nema ko ni da održava, uređuje i kosi travu oko tog spomenika", kaže Suljanović

Priča o muzeju Podgrmeč samo je jedna u nizu tužnih priča bosanskohercegovačke kulture i historijskog naslijeđa koje nezaustavljivo propada. Ostaje nada da će se pojaviti neko ko će imati sluha za ovako značajne objekte i spomenike te da će se iznaći sredstva i načini za njihovu obnovu i vraćanje starog sjaja.


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



IZBORI 2018

PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING