MILETIĆ: KADROVSKA POLITIKA NIJE PREVASHODNI CILJ DF-A U RAZGOVORIMA O USPOSTAVI VLASTI

- U intervjuu za Anadolu Agency generalni sekretar DF-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić govorio je o sudbini BH bloka, ujedinjenju sa SDP-om, pregovorima o formiranju vlasti u BiH i principima na kojima će ona biti uspostavljena, NATO i evropskom putu BiH, ali i odnosima BiH sa Hrvatskom i Srbijom

  • AUTOR: Anadolu Agency
  • 28.03.2019 - 10:32
  • 609

SARAJEVO, 28.marta - Odlukom da uđe u pregovore o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini Demokratska fronta nije ukinula Bh. blok, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Zlatko Miletić, generalni sekretar DF-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. 

"Bh. blok postoji kao savez. On funkcionira u operativnom smislu, doduše samo na području Kantona Sarajevo. Dakle, Bh. blok egzistira. Sada, kakva je sudbina Bh. bloka, ako me pitate u tom smislu, smatram da naš prijedlog DF-a s obzirom na to da je Bh. blok savez, a da mi predlažemo ujedinjenje sa SDP-om, znači da mi tražimo još jednu širu, potpuniju formu nego što je imamo trenutno. Ovaj naš poziv, isto kao prošli put, jer je ovo drugi put da pozivamo SDP, i ne samo SDP, jer mi pozivamo i druge ljude uključujući i Našu stranku, s obzirom na to da vidimo da je bilo i nekih drugačijih tumačenja, sve one koji misle da je pravi trenutak da se to građansko, a posebno socijaldemokratsko, da se ujedini u BiH. Ako je ikada bio povoljan trenutak da to uradimo i ako nam je u biti trebalo dovoljno razloga, mislim da sada imamo. Imamo sasvim dovoljno razloga da to uradimo baš u ovom trenutku i da zaista taj proces, koji je neminovan da se desi kad-tad u BiH, privedemo kraju ako mislimo na pravi način da povedemo računa o svim građanima ove zemlje", rekao je Miletić. 

- Program za učešće u vlasti - 

U razgovorima i pregovorima prevashodni, strateški cilj Demokratske fronte, kaže njen generalni sekretar, nije vođenje kadrovske politike.

"To posebno imajući u vidu činjenicu da većina članova Predsjedništva DF-a, a od 36 je glasalo njih 33, da krenemo u taj proces pregovora o formiranju vlasti, je 'zbrinuta', odnosno osvojili su neke pozicije na različitim nivoima vlasti. Meni je drago što se oni upravo suprotno ponašaju u tom smislu, to jest da ne gledaju da zadovolje samo lične ili individualne potrebe", naveo je Miletić.

Generalni sekretar DF-a i delegat Doma naroda PS BiH pojasnio je za AA šta je suština procesa u kojem žele da učestvuju kada je u pitanju uspostava vlasti u BiH. 

"Naš cilj jeste da kroz tih osam zahtjeva ili osam naših prijedloga pronađemo partnera koji će zajedno sa nama pokušati da u naredne četiri godine na svim nivoima vlasti riješi pitanja koja su navedena u tom aktu. Prvo pitanje se odnosi na eventualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, da on mora u svakom ili punom smislu te riječi prvo preferirati građanina kao pojedinca, da moramo implemntiratri odluke svih domaćih, ali i svih međunarodinih sudova, posebno Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu", naveo je Miletić. 

Uvjet je, kaže Miletić, i aktiviranje MAP-a, odnosno pristupanje BiH NATO savezu, kao i EU integracije.

"Smatramo da Mapa puta, kakva god ona bude u budućnosti i koju dobijemo, da trebamo raditi na brzim reformama i brzoj implementaciji iste, ne da bismo bili formalno članica EU već da bismo jednostavno dobili standarde kakve građani EU imaju u svojim zemljama", poručio je Miletić. 

Od pitanja koja su vezana za Federaciju BiH, kaže, uglavnom se odnose na ekonomske reforme. To je, navodi Miletić, prvenstveno unapređenje stanja ili implementacija radničkih prava kada su u pitanju zaposleni u FBiH.

"Želimo da se zna kada i pod kojim uslovima radnici rade, koliko dugo, koja prava imaju radnici koji rade, kao i da se propiše minimalna cijena radnika za njihov rad, a ne da ih pojedini tajkuni iskorištavaju i da im daju mizerne plate, a da oni u međuvremenu postaju milioneri", navodi Miletić. 

- Depolitizacija sudstva, tužilaštva i policije - 

Kada su u pitanju nezaposleni, kaže Miletić, tu je cilj da se posveti mnogo više pažnje domaćoj proizvodnji koja će takvim osobama dati šansu.

"Iako to u tom aktu ne piše, ali mi to podrazumijevamo, jer smo pravili jedan širi program, da posebnu pažnju posvetimo poljoprivrednicima i da izdvajanja, a govorimo o FBiH, koja u ovom trenutku iznose 80 miliona KM za poticaje, koja nisu dovoljna, da ih povećamo. Sada su ona ispod tri posto, ali naš cilj je da ih povećamo na šest posto i da iznose 160 miliona KM. I sve to uz obavezu, ne da ti poljoprivrednici kupuju sebi osobne automobile već da taj novac zaista potroše za ono što traže. Isto tako, da se eliminišeh, ne kao do sada, da im neko tamo ko im taj novac dodjeljuje uzma sebi pola, a njima kao bijedi daje pola. Znači, želimo da napravimo potpunu reformu i u toj oblasti, uključujući i socijalna prava kada su u pitanju demobilisani borci, civilne žrtve rata, porodilje, djeca sa posebnim potrebama, odnosno inkluzija te djece... Jako je puno stvari kada je u pitanju socijalni segment koji nisu uopšte započeti u FBiH ili neki koje su započeti, a nisu dovedeni do kraja", navodi Miletić. 

Također, smatra da je vrlo bitno, a pošto ima jako puno slobodnog novca, da se on usmjeri za izgradnju saobraćajne infrastrukture i u FBiH i u BiH.

"Sa tim procesom trebamo krenuti odmah. Kada je u pitanju energetika, stav je da svaki projekat, bez obzira na to ko ga finansira, na koji način, da trebamo učestvovati u njemu i da trebamo obezbijediti u tim pojedinim sredinama razvoj lokalnih zajednica, bez obzira o čijem se kapitalu radi, kako i na koji način. Naravno, govorim pod uslovom da je sve u skladu sa zakonom. Cilj je da na taj način pospješimo i otvorimo nova radna mjesta i da zaposlimo ljude, ali da istovremeno tim ljudima koji budu radili omogućimo normalan život i da na taj način spriječimo daljnji odlazak stanovništva sa ovih prostora", ističe Miletić. 

Tu je, navodi, još jedna stvar koja je vrlo bitna, možda je ona, cijeni i najvažnija, ali je te stvari vrlo teško strateški poredati po važnosti, a to je da se mora u narednom periodu pod hitno izvršiti departizaciju i depolitizaciju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), sudskih i tužilačkih organa u BiH i policijskih organizacija.

"Samo uspostavom pravde na ovim prostorima možemo stvoriti okruženje koje je sigurno i gdje će doći strani kapital, odnosno osigurati da se ulaže novac u BiH. Ako to pitanje ne riješimo i ne oslobodimo se korupcije, organizovanog kriminala, jednim dijelom terorizma, pa jednim dijelom čak i problema kada su u pitanju migracije stanvništva koje nas zaokupljaju u posljednje vrijeme, mi se nećemo pomaći s mrtve tačke, to je sigurno. U tom smislu, mi imamo jednu ideju koja je direktno vezana za to pitanje s obzirom na to da po nekim podacima međunarodnih institucija, pa i nekim podacima obavještajnih i policijskih agencija u BiH imamo više od 500 milionera. Želimo da vidimo ko su ti ljudi, da ti ljudi pokušaju dokazati svoju imovinu. Za one koji to ne uspiju uraditi, da tu imovinu podijelimo ljudima koji su u stanju socijalne potrebe ili da ih usmjerimo u neke druge svrhe i namjere koje su u tom trenutku ukaže potreba", rekao je Miletić. 

- Aktivacija MAP-a tehničko pitanje - 

O tome zašto se politizira pitanje aktivacije Akcionog plana za članstvo BiH u NATO (MAP), Miletić kaže da tu postoje neke geostrateške okolnosti, kao da postoje, nažalost, i unutrašenje okolnosti.

"Iako sam mislio da se to više nikada neće desiti nakon perioda 1992.-1995, ipak, opet se isprepliću ti interesi velikih sila. Nažalost, sada je ovdje pitanje jačanja ruskog utjecaja i da li je on veći od uticaja NATO pakta ili američkog utjecaja. Pored tih utjecaja, mi imamo utjecaj vodećih zemalja EU, pogotovo Njemačke sa jedne strane, ali i Velike Britanije, kao i utjecaj pojedinih bliskoistočnih zemalja na stanje u BiH. U čitavom tom 'sukobu interesa' naše unutrašnje stanje pogoduje razvoju ili razvijanju incidentnih situacija", pojašnjava Miletić. 

S obzirom na činjenicu da je Predsjedništvo BiH najmanje dva puta donijelo odluke, odnosno strategije koje govore o tome da BiH želi da uđe u NATO, te da je Parlamentarna skupština BiH donijela zakon koji o tome govori, Miletić osobno smatra da tu nema problema. 

"Po mom osobnom mišljenju, implementacija ovogodišnjeg plana smatram da je tehničko pitanje i pitanje direktno u nadležnosti Ministarstva odbrane BiH, čak da nije u nadležnosti niti Vijeća ministara BiH niti Predsjedništva BiH. Ako dođe i kada dođemo do trenutka da zaista budemo primljeni eventualno kao članica NATO-a, postoje tamo mehanizmi kako i na koji način se to radi. Naravno, ako većina građana BiH u tom trenutku ne bude za to ne trebamo da ulazimo u taj Savez. Ali, trebamo pustiti to vremenu i jednostavno građanima BiH. A mislim da ima njih više koji su za to da uđemo u NATO savez nego onih koji su protiv toga. Da smo na pravom putu govori podatak da trenutno NATO savez okuplja zemlje sa više od 1,1 milijardu stanovnika, naspram Ruske Federacije gdje je 144 miliona ljudi. Brojke govore same po sebi gdje je bolje i zašto je bolje", kaže Miletić. 

Nadam se da će pitanje aktivacije MAP-a biti riješeno na obostrano zadovoljstvo. Ovo pitanje, cijeni Miletić, se ponekad po njemu nepotrebno koristi u dnevnopolitičke svrhe, stvaraju se još veći problemi u BiH nego što oni jesu.

"Nažalost, pojedini političari to koriste i za postizanje nekih drugih ciljeva", stava je Miletić. 

- Pogrešni postupci Evropske komisije - 

Evropska komisija za današnji sastanak sa Johannesom Hahnom, kaže Miletić, priprema neku vrstu izjave koja ima sedam-osam alineja, koju će vjerovatno svi predsjednici stranaka potpisati i koja će biti jedan od bezbrojih akata koji su bh. političari potpisali, a kojeg se ustvari ne pridržavaju. 

"Taj dokument će prezentovati Hahnu kao još jednu izjavu u smislu njihove želje, verbalne da oni učestvuju u EU integracijama. Suštinski problem, uključujući taj dokument, su dvije stvari koje su vidljive. To je da je taj dokument površno napisan, te da u njemu nisu navedeni nikakvi rokovi, kao i da u njemu nema ništa konkretno za šta se građani BiH mogu uhvatiti. Mislim da takav pristup od Evropske komisije nije dobar. To je moj osobni stav. Druga stvar, koja je po meni važnija, je da stvari koje su napisane u tom aktu, a jedna od njih - borba protiv organizovanog kriminala, korupcije - je samo postala jedna floskula. Umjesto da se zaista urade konkretne mjere i konkretne radnje, da neko napiše šta je to šta se od nas očekuje, od kojih agencija, u kom roku... kod nas je sve to umotano u celofan. Možda se radi o diplomaciji da se bježi od teških riječi, ali zaista mislim da od takvih papira i takvih vrsta izjava mi u BiH nemamo ništa. To smo pokazali i u prošlosti", naglasio je Miletić. 

On je govorio i o tome šta je strateški važna stvar za BiH u narednom periodu.

"Prvo je da se formiraju institucije vlasti BiH. A, onda od tih institucija vlasti svaka iz svoje nadležnosti da odgovara za ono za što je plaćena. Ako su to agencije za provođenje zakona, uključujući sudske i tužilačke organe, to tako treba da bude. Jer, ako 80 posto građana BiH kažu da sudstvo i tužilaštvo nije dobro, da ga treba mijenjati, onda treba vidjeti šta treba promijeniti. Ako treba reformisati VSTV BiH, onda dajte da to uradimo. Ali, to nećemo uraditi na način kako je Evropska komisija predložila u smislu ili kontekstu donošenja Pravilnika o provjeri imovine u VSTV-u BiH, gdje ljudima kažu aktom da oni podržavaju tu vrstu aktivnosti, iako nije ona u skladu sa zakonom, pod krinkom da je bolje da imamo bilo kakav akt nego nikakav. To je smiješno samo po sebi i, jednostavno, takve stvari ne treba da se rade. Ovo je u posljednje vrijeme drugi put da Evropska komisija tako nešto radi", naglašava Miletić.

Mora, kaže, ukazati na izmjene Zakona o akcizama BiH koji je donesen u dvije različite verzije, kada se iz Evropek unije ispostavilo da se podržavaju radnje koje su nezakonite.

"Nikada nisam čuo da jedan organ provjerava sam sebe, kao što se sada predlaže u slučaju sudaca i tužilaca. U biti, šta ćemo dobiti? Dobit ćemo suprotnost kao što smo dobili u svim ostalim organima i svim ostalim neovisnim tijelima da će oni ustvari opet zloupotrijebiti to. Taj mehanizam će samo koristiti da ocijene koji su tužioci podobni ili suci za ono što oni imaju namjeru da naprave u narednom periodu. Oni da su ozbiljno željeli da se pozabave tim pitanjem, tu nadležnost mogli su dati agenciji OSA BiH ili agenciji SIPA ili Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH. Ima tu sedam-osam tijela. A, u konačnici mogli su formirati posebno tijelo. Ako dajemo novac za neke tamo bezvezne agencije, mogli smo onda formirati još jednu koja bi se bavila tim pitanjem. Šta hoću u konačnici da kažem? Da je sve ovo previše bezidejno, nema ništa konkretno, nema stvari za koje se može uhvatiti i da se insistira na provođenju te stvari i da smo na njoj dok se ona ne završi", smatra Miletić. 

Ovdje, u BiH, navodi, toliko stvari ne funkcioniše da "ne znam odakle bismo trebali početi". 

"Da ne govorim o jednoj osnovnoj stvari, načinu ophođenja. Imali smo nedavno posjetu, a to je kod nas uobičajno, da veleposlanici idu glavnoj tužiteljici. Pojedini od njih čak nogom vrata otvaraju. To nema niti u jednoj zemlji", kaže Miletić.

BiH je jedina zemlja u jugoistočnoj, čak i cijeloj Evropi, koja kaže Miletić, nema zakon o vanjskim poslovima, iako je propisano Daytonom isključivo da su u nadležnosti države vanjski poslovi.

"Međutim, očigledna je namjera ili razlog zašto ga nemamo. To neko namjerno radi da bi oslabio institucije BiH. U koji god segment se života ili nadležnosti države uđe, vidjet će se da postoji neki problem koji trenutno izgleda kao nepremostiva prepreka", ističe Miletić. 

- Sporazumi o granici prioritet u odnosima sa Hrvatskom i Srbijom - 

Govorio je i odnosima između BiH i Hrvatske i Srbije, odnosno, kako je rekao, izostaku saradnje u važnim pitanjima. 

"Mislim da se previše stvari dnevno politizira. Cijenim da sve ovo što se dešava i sa jedne i sa druge strane, kada je u pitanju Hrvatska, ali isto tako i Srbija, da ima puno nepotrebnih stvari oko kojih se bavimo, a ne bavimo se onim krucijalnim ili stvarnim problemima. Ako se uzme problem Pelješkog mosta, to je jasno. Nije suština problema da li će taj most neko napraviti. Pa čak, po meni, i ako stručnjaci kažu da je dovoljno visina od 50-tak metara ili ne znam koliko, mi zaista, i jedna i druga država, trebamo izaći u susret građanima Republike Hrvatske koji će biti u stanju povezati tu teritoriju, da ne ulazimo u razloge", kaže Miletić. 

No, suština problema je, kaže, potpisivanje ili ratificiranje sporazuma o granici.

"To pitanje se mora riješiti kako sa Hrvatskom tako i sa Srbijom. Ljudi bježe od tog pitanja. Previše je vremena prošlo. Vjerovatno i jedni i drugi očekuju nešto drugo da će se desiti. Tu se, nažalost, nadovezuje ovaj problem Kosova i priča sa eventualnim promjenama granica. Mislim da to nisu dobre stvari ni za BiH, ali ni za regiju. Mislim da čitave te odnose, govorim o ukupnim odnosima, uključujući Crnu Goru s kojom imamo relativno dobre dobre odnose, treba ih na neki način resetovati, vratiti ih u neku početnu poziciju. Trebamo sjesti za sto i razgovarati o svim problemima, o svim stvarima, uključujući i ova posljednja dešavanja, bez obzira da li je slučaj 'selefije' ili Ravnogorski četnički pokret. I jedno i drugo je problem u BiH i mi ne trebamo bježati od toga. Ali, te probleme ne treba niti minimizirati, niti ih treba preuveličavati. Uglavnom ti problemi su naši, unutrašnji problemi. I oni nisu problemi o kojima oni trebaju da donose svoj sud i mišljenje", naglašava Miletić.

Naravno, ističe Miletić, kroz nadležne službe oni trebaju pomagati da mi te probleme u BiH riješimo.

"Ali, ne da to rade na nevješt način. Posljednja afera 'selefije', iako ne bi se puno konotirao kada je u pitanju Hrvatska, jer očigledno ti ljudi koji su obnašali te poslove tamo u tom obavještajnom smislu, i ne samo kada su u pitanju selefije, a imaju oni tamo u četiri-pet afera probleme, najbolje pokazuje o čemu se tu radi. Očigledno, jedan dio ljudi ne zna svoj posao da radi čim se saznalo za te aktivnosti. Oni koji se bave tim poslom vjerovatno će shvatiti o čemu govorim. To nije dobro. Jer, mi trebamo i u tom problemu biti partneri, što ne znači da mi u BiH nemamo problem sa selefijama i da ga nećemo imati", navodi Miletić. 

Dok je obnašao poziciju ravnatelja Federalne uprave policije Miletić kaže kako nikada nije bio niti jedan problem u dostavljanju bilo kog podatka ili pružanja pomoći bilo kome uključujući i Republiku Hrvatsku i Republiku Srbiju. 

"Taj način uzajamne pomoći, uzajamne saradnje, trebamo vratiti. Mi trebamo prvo vratiti međusobno povjerenje. Nekada su ti odnosi previše licemjerni. Podržavaju teritorijalni integritet BiH, govore jednu stvar, a iza kulisa se odvijaju neke druge stvari koje nisu dobre ni za njih, ni za BiH. Nažalost, ja ne mogu reći da su oni krivi, krivi su ljudi koji se kod nas u BiH bave politikom. Oni jednostavno nailaze na pogodno tlo, uvezuju se, prave probleme, ruše integritet BiH i vraćaju nas u neku početnu poziciju na 90-te godine. Nadam se, s obzirom na to da nisu uspjeli 1992, mnoge ove zemlje ili formacije, koje su bile puno jače tada nego sada, da neće uspjeti nikada. Ali, bezveze gubimo i vrijeme i energiju na neke stvari koje je po meni vrlo lako završiti", poručuje Miletić. 

- Oko pet hiljada stranica u Parlamentu BiH čeka na razmatranje - 

Kaže kako parlamentarci trebaju da se ponašaju odgovorno spram svoje pozicije, ali da im se isto tako omoguće uvjeti za to.

"Pošto oni dolaze iz političkih stranaka, onih koje treba da uspostave vlast u BiH, oni bi trebali uticati da se ta vlast što prije formira. To nije opravdanje za nerad svih nas, uključujući i mene. Neki dan sam bio u prilici u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH da zateknem dokumente koji su stigli u protekla tri mjeseca. To je masa papira, od četiri do pet tisuća. Samih revizorskih izvještaja iz 2017. godine ima toliko. Koliko sam mogao, sve sam pročitao. Ali, govorim, to je jedna masa papira koja stoji tamo. I mi čekamo nešto, a pravo da kažem, ne znam šta čekamo. Ima i sigurno između četiri i šest sporazuma koje trebamo ratifikovati. Stoje tamo bezveze, što je meni samo po sebi problem. Ako ne možemo postići dogovor ili konsenzus o nekim važnim stvarima, poput Izbornog zakona BiH, pa možemo se baviti stvarima koje su, uslovno rečeno, one oko kojih se može postići konsenzus. I makar te stvari da radimo da ne predstavljamo ili da nemamo prepreku u tom smislu", naglašava Miletić. 

Kakvo je stanje u PS BiH, navodi Miletić, govori podatak da kada su u pitanju komisije iz Doma naroda PS BiH, od tri stalne niti jedna nije uspostavljena, kao niti jedna od šest zajedničkih, sa Predstavničkim domom PS BiH. 

"Nije to dobro. Komisija za nadzor nad radom OSA BiH, s obzirom na aferu 'selefije', mislim da bi bilo dobro da imamo to radno tijelo koje bi počelo da radi i komunicira s direktorom o problemima ako ih ima i kako ih riješiti. Isto je sa Komisijom za odbranu i sigurnost. Tu je direkno pitanje NATO. Možda bi tamo, u toj komisiji, došli do nekih rješenja. Sve su to stvari koje neko treba pokrenuti s mrtve tačke. Koliko smo mi osobno kao pojedinci odgovorni, vidjeli smo na primjeru Ravnogorskog četničkog pokreta, što je bruka samo po sebi, jer to govori ustvari da mi nismo dovoljno sazreli ili da nemamo dovoljno visoku svijest. Nebitan je taj pokret kao takav, čak i njegov prefiks. Bitno je da je to civilizacijski loša stvar, da se to ne treba raditi, da ne treba nikome prijetiti, da se ne treba tako ponašati", navodi Miletić.

Umjesto da promovišemo taj stav, te nove vrijednosti bh. društva, to se ne čini.

"Umjesto  da zauzmemo isti stav kada su u pitanju selefije koje imaju terorističke namjere, kada su u pitanju ustaše koje koriste koncerte zabavne glazbe pa na njima vrijeđaju predstavnike srpskog naroda, da zauzmemo takav stav da mi izađemo, iznjedrimo iz sebe neku vrijednost i da pokažemo građanima da gradimo drugu zemlju, naravno, mi nemamo hrabrost da to uradimo. Isto kao za mnoge druge stvari", poručio je Miletić. 


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING