INFO

  • BROJ SMRTNIH SLUČAJEVA OD KORONAVIRUSA U BIH PORASTAO NA 23, PREMINULE OSOBE U SARAJEVU I BIHAĆU
  • BIHAĆ: POTVRĐENA SMRT JEDNE ŽENSKE OSOBE
  • REKORDAN BROJ U SAD-U: ZA 24 SATA OD KORONAVIRUSA UMRLO 1.340 OSOBA
  • ZBOG KORONAVIRUSA: DVA MIGRANTSKA KAMPA NA GRČKIM OTOCIMA U KARANTINU
  • HRVATSKA I SRBIJA: U HRVATSKOJ POTVRĐENO 56 NOVOOBOLJELIH, U SRBIJI 284
  • UNIVERZITET U BIHAĆU: POČELA ONLINE PREDAVANJA ZA STUDENTE
  • UEFA DEMANTOVALA DA SE LIGA PRVAKA MORA ZAVRŠITI DO TREĆEG AUGUSTA
  • MINISTARSTVO SIGURNOSTI BIH HITNO TRAŽI SPISAK NARUČENE MEDICINSKE OPREME I LIJEKOVA
  • SUTRA U NAŠOJ ZEMLJI SUNČANO VRIJEME
  • JOŠ TRI ZDRAVSTVENE RADNICE ZARAŽENE KORNAVIRUSOM U TUZLI, U LIVNU PET POZITIVNIH
  • USK - PREDŠKOLSKE USTANOVE OČEKUJU KONKRETNE MJERE U FINANSIRANJU
  • VLADA FBIH PREUSMJERILA 21 MILION KM ZA ZDRAVSTVO
  • KRIZNI ŠTAB U CAZINU: REGISTRIRANA DVA POZITIVNA SLUČAJA - RAD DOMA ZDRAVLJA NIJE UGROŽEN

KOLIKO JE NEZDRAVO PRERAĐENO MESO?

- Prerađeno meso dio je svakodnevne ishrane, najčešće kod djece. Istraživali smo što se sve stavlja u hrenovke, paštete i ostale proizvode od prerađenog mesa, i kakve posljedice može imati na ljudski organizam. Često snižena, i omiljena hrana u obrocima djece, je zapravo i najnezdravija

KOLIKO JE NEZDRAVO PRERAĐENO MESO?

ZDRAVLJE, 27. januara - Kao problem stručnjaci ističu preveliki unos takve hrane, te kvalitetu mesa i mesnih prerađevina na domaćem tržištu, koja je puna kancerogenih sastojaka i aditiva.

AMELA IVKOVIĆ O’REILLY, nutricionist

To postaje konzumna hrana, imjaju veliku koncentraciju hormona i antiobiotika. Svjedoci smo da generacijama, posebno kod dječaka i djevojčica, dolazi do ranih menstruacija i ranog puberteta i kao posljedica disbalansa hormonalnog sistema. Kod starih ljudi u porastu su autoimune bolesti i karcinomi.

Dodatak različitih konzervansa u hranu, nije štetan, ako je u skladu sa propisanim normama. Iz instituta za sigurnost hrane upozoravaju na to da se više gleda mikrobiološki, a manje kemijski sastav koji je daleko opasniji za ljudski organizam.

BENJAMIN ČAUŠEVIĆ, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Ta svijest nije dovoljno razvijena, ne gledamo toliko u kemijski sastav,ne gledamo deklaraciu šta zapravo taj proizvod sadrži, gleda se cijena i taj mikrobiološkji sastav, i ako je sve uredno takav proizvod se i konzumira.

Građani koje smo anketirali, kažu kako su svjesni opasnosti, ovakve hrane, te je nastoje izbjegavati. Neophodno je da takva hrana sama po sebi u svom sastavu ima određene dodatke, kažu iz Agencije za sigurnost hrane, te da agencija kroz različite vrste kontrola, takvog mesa, ima uvid u prozivode na domaćem tržištu, kao i da se ti proizvodi ne razlikuju od onih na tržištu Europske unije.

DŽEMILA HAJRIĆ, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH

Treba naglasiti da u Bosni I Hercegovini postoji sistem kontrole koji nadzire ono što je već na tržištu i ono što se sve proizvodi u Bosni I Hercegovini, kako bi krajni korisnici bili sigurni da jednu zdravstveno ispravnu hranu.

Stručnjaci naglašavaju da je neophodna veća svijest građana o onome što jedemo, jer ipak smo mi najodgovorniji za svoje zdravlje.

 

VEZANE VIJESTI

KOMENTARI

TRAŽI

MARKETING


RTVUSK LIVE






MARKETING