INFO

  • USK: EVIDENTNA KRŠENJA NAREDBI DONESENIH USLIJED PANDEMIJE KORONAVIRUSA
  • ŠTA NAKON PERIODA SAMOIZOLACIJE, MOGU LI SE GRAĐANI OSJEĆATI SIGURNO
  • FBIH: SETOM MJERA POVEĆATI OBIM POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
  • VREMENSKA PROGNOZA: PRETEŽNO OBLAČNO
  • NOVA DVA SLUČAJA ZARAZE KORONAVIRUSOM U BIHAĆU
  • NASTAVA NA PODRUČJU USK ODGOĐENA DO DALJNJEG
  • U BIHAĆU PREMINUO PACIJENT IZ BOSANSKE KRUPE KOJI JE BIO ZARAŽEN KORONAVIRUSOM
  • KB BIHAĆ: ZA LIJEČENJE KORONAVIRUSA POTREBNA KRVNA PLAZMA
  • ZZJZ FBiH: NAREDNE DVIJE DO TRI SEDMICE KLJUČNE U POGLEDU RAZVOJA PANDEMIJE
  • SAMOIZOLACIJA JE OBAVEZA, PREKRŠITELJI ĆE KRIVIČNO ODGOVARATI

KAKO PREPOZNATI SIMPTOME MOŽDANOG UDARA I KAKO SI POMOĆI

- Moždani udar je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni ili rjeđe globalni neurološki deficit koji traje duže od jednog sata ili dovodi do smrti. O ovom zdravstvenom problemu i samopomoći u slučaju da doživimo moždani udar razgovarali smo sa šeficom Klinike za neurologiju KCUS-a Sarajevu dr. Dženitom Imamović.

KAKO PREPOZNATI SIMPTOME MOŽDANOG UDARA I KAKO SI POMOĆI

ZDRAVLJE, 17. februara - Moždani udar bi uskoro mogao postati najčešći uzrok smrti u svijetu. U zapadnom svijetu, kao uzrok smrti je zauzeo visoko drugo mjesto, nakon srčanih bolesti, a prije karcinoma. Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 miliona ljudi godišnje, a 5,5 miliona ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 miliona ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Stope smrtnosti od moždanog udara u Evropi značajno se razlikuju. Prema dostupnim podacima, najviše stope zabilježene su u Bugarskoj, a najniže u Švicarskoj. Stope smrtnosti dramatično su smanjene u toku nekoliko posljednjih desetljeća u Japanu i zapadnoevropskim zemljama.

U tranzicijskim zemljama, zemljama u razvoju učestalost obolijevanja od moždanog udara je u porastu, pa se očekuje prava 'epidemija' obolijevanja od moždanog udara u godinama koje dolaze", ističe dr. Dženitom Imamović.

U našoj zemlji ne postoji registar, pa stoga nije moguće utvrditi koliko oboljelih o moždanog udara ima u Bosni i Hercegovini.

Najčešći simptomi moždanog udara

Utrnulost, slabost ili oduzetost : lica, ruke i/ ili noge, poremećaji govora u vidu otežanog, nerazumljivog izgovaranja riječi, ili potpuna nemogućnost izgovaranja riječi, međutim može biti oštećeno i razumijevanje govora druge osobe, gubitak vida u jednoj polovini vidnog polja, ili zamagljenje ili gubitak vida na jednom oku, naglo nastala jaka glavobolja, bez ili sa povraćanjem bez jasnog uzroka, nesigurnost i zanošanje u hodu, iznenadni padovi zbog gubitka ravnoteže, gubitak koordinacije , omaglice ili vrtoglavice, dvoslike, poremećaji gutanja i snižavanje nivoa svijesti.

Kod dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom ostaje različit stepen neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći. Moždani udar je prvi uzrok netraumatskog invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije.


Faktori rizika na koje se ne može uticati

Dob je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati.

"Sa starenjem incidencija raste. Međutim, u zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji dobiju moždani udar, te 46 posto njih nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi između 45. i 59. godine života. S druge strane učestalost moždanog udara veća je kod muškaraca nego kod žena. Osim ova dva faktora tu je i naslijeđe. Ovaj faktor rizika je nedovoljno ispitan ali i potcijenjen. Sigurno postoji interakcija genetskih i faktora spoljne sredine", kazala je Imamović.

Faktori rizika na koje se može uticati su arterijska hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, diajbetes melitus, konzumacija cigareta, zloupotreba alkohola, hiperlipoproteinemija, fizička neaktivnost, gojaznost, stres, te poremećaj koagulabilnosti koji se često sreće kod mladih osoba.

"U 95 posto slučajeva moždanog udara nastaje u osoba u dobi nakon 45 godina, a dvije trećine slučajeva moždanog udara nastaje u onih starijih od 65 godina. Rizik od srmti ako osoba razvije moždani udar također se povećava s dobi. Međutim, moždani udar se može razviti u bilo kojoj životnoj dobi, uključujući i djetinjstvo. Članovi porodice mogu imati genetsku sklonost za nastanak moždanog udara ili mogu dijeliti sličan životni stil koji može doprinijeti razvoju moždanog udara", objašnjava Imamović.

 

VEZANE VIJESTI

KOMENTARI

TRAŽI

MARKETING


RTVUSK LIVE






MARKETING