JANJIĆ: U OVOM MOMENTU OD RAZGRANIČENJA NA KOSOVU NEMA NIŠTA

- Pred nastavak dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, koji je zakazan za 7. septembar, Janjić u razgovoru za AA objašnjava dokle se stiglo sa rješenjem pitanja Kosova, šta bi značilo razgraničenje teritorije sa Albancima, kao i koji bi bili efekti bili za Srbiju, ali i za region ukoliko bi do razgraničenja došlo

Politički analitičar Dušan Janjić
  • AUTOR: Anadolija
  • 06.09.2018 - 09:16
  • 427

BEOGRAD, 6. septembra (AA) - Srbi i Albanci su u takvom stanju da bi oni dijelove teritorije pod korekcijom prihvatili zarad važnjih stvari, ali u ovom momentu od razgraničenja na Kosovu nema ništa, smatra politički analitičar Dušan Janjić, piše Anadolu Agency (AA).

Pred nastavak dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, koji je zakazan za 7. septembar, Janjić u razgovoru za AA objašnjava dokle se stiglo sa rješenjem pitanja Kosova, šta bi značilo razgraničenje teritorije sa Albancima, kao i koji bi bili efekti za Srbiju, ali i za region, ukoliko bi do razgraničenja došlo.

Kako je rekao, imenovanje zamjenika premijera Kosova Fatmira Limaja za glavnog pregovarača Prištine samo je nastavak novog formata dijaloga koji traje već godinu i po.

"Mi imamo očigledno usporavanje ili jako spor - slow motion proces kad je u pitanju briselski dijalog. Dogovori o ovom novom formatu unutar koga su i ove promjene traju već godinu i po i očigledno je da još uvek ne postoji potpuna saglasnost, odnosno verbalna pretpostavljam da postoji i znam da Hashim Thaci i Aleksandar Vučić po pitanju tog novog formata nisu pokazivali neke veće razlike, osim što je Srbija imala više insistiranja na ulozi Rusije", navodi on.

O ideji razgraničenja, koja bi, kako se spekuliše u medijima, mogla da bude jedna od tema nastavka dijaloga u petak, 7. septembra, Janjić kaže da "svi o tome pričamo kao da znamo o čemu je riječ".

"Meni se dvoje ljudi klelo da je vidjelo dva papira, jedan je stranac, jedan je domaći i niko od njih nije mogao da mi kaže gdje su linije. Dakle, to vam je slična situacija kao dogovor Tuđman - Milošević. Dakle, papir postoji. Papir odavno postoji, ali nažalost nije autohtoni papir. To je papir koji je došao, kako to Rusi sami kažu, četvrtom linijom federalne službe do izvršilaca na teren", ističe.

On kaže da je sada ideja razmjene teritorija, koja je zapravo trebalo da se definiše kao normalizacija odnosa sa razgraničenjem, uzdrmana, iako je za nju "pripremljena i propaganda", te da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već mjesec i po dana vodi propagandu prebacivanja odgovornosti na opoziciju, na kritičare, strane agenture.

Iz svega toga se, kako naglašava, pokazalo da su i Srbi i Albanci u takvom stanju da bi oni dijelove teritorije pod korekcijom i prihvatili za neke važnije njima stvari.

"Kosovu je ipak važnije da ono bude priznato, da bude članica UN i da nekako krene razvoj, taj normalan život, a nacionalistima na vlasti u Srbiji je važno da kažu da smo nešto dobili, a oni ne znaju da ako dobiju mir, to za njih nije dobitak. Ako dobiju normalizaciju, ako dobiju komšiju koji sarađuje, a to su Albanci, oni su dobili više nego da razmijene pet sela. Dakle, ja to ne isključujem i zato sam vrlo oprezan i na tu opasnu igru koju igraju, naravno, ali u ovom momentu od razgraničenja nema ništa, neće ni biti, jer njegova osnovna ideja je sa drugim po religiji i etnicitetu se ne može živjeti", kazao je Janjić.

Međutim, upitan kakve bi efekte razgraničenje imalo ako i kada bi do njega došlo, analitičar odgovara da bi kolateralni efekat bio prisutan i u Srbiji, ali i regionu.

Prema njegovim riječima, koncept Bačka je potpuno razvijen, oni imaju posebnu privrednu komoru, odlično organizovan nacionalni savjet mađarske manjine.

"Opasnost je takva da Srbija više ne bi bila na Dunavu, osim onaj dio koji ide, mali dio kroz Vojvodinu i Beograd, a to je veliki resurs. Ovo je doba borbe za vodu i za putne pravce. Druga opasnost je dalje zaoštavanje odnosa nacionalnih manjina prema vlasti. Ako bi se nastavila politika etnonacionalističkog prekrajanja po principu ne mogu s drugim da živim, u nekoj perspektivi od 10-20 godina, Srbija će direktno osporiti sadašnji teritorijalni okvir", smatra Janjić.

Da se granice ne mogu mijenjati postoje dva razloga, smatra Janjić, i oba su bezbjednosna.

"Taj prvi je nesigurnost o tome šta će se desiti kao kolateralni efekat ako se ijedno selo po etničkom principu razmijeni. Kakav će to uticaj imati na Makedoniju, sjever Crne Gore i Srbije, onaj jugozapad koji zovemo Sandžak, kakav će to uticaj imati na Bosnu i Hercegovinu. I već ste vidjeli oglašavanje raznih političara i uglavnom svi govore negativan (efekat) iz prevencije i iz straha, jer sukobi nisu završeni", dodao je.

Prema njegovom mišljenju, promjena granica mirnim putem je moguća, ali samo uz dogovor svih.

"Dakle, ja ne isključujem da će u nekoj perspektivi, kad se stabilizuje BiH i riješi se taj problem bezbjednosti, možda i doći do ozbiljnih korekcija granica da bi se ti etnički apetiti i vjerski, koji su u čitavom svijetu narasli, koliko-toliko zadovoljili", zaključuje Janjić.

Skupština Kosova je 17. februara 2008. godine usvojila Deklaraciju o nezavisnosti. Prva zemlja koja je zvanično priznala nezavisnost Kosova bila je Kostarika, koja je to uradila tog istog dana, a potom i Avganistan. Sutradan, 18. februara 2008, zvanično priznanje su objavile i SAD, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Albanija i Turska.

Nakon vijesti o proglašenju nezavisnosti Kosova, od 17. februara krenula je serija incidenata na ulicama Srbije, najviše u Beogradu. U noći 17/18. februara na Terazijama i Slaviji demolirani su restorani Mekdonaldsa, huliganske grupe su napadale policiju, bio je bačen suzavac. Povrijeđeno je najmanje 35 osoba, i policajaca i civila.

Miting "Kosovo je Srbija” održan je 21. februara 2008. godine na platou ispred Skupštine Srbije u Beogradu, u organizaciji Vlade Srbije, kao izraz protivljenja jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova. Nakon toga, održan je moleban ispred Hrama svetog Save, koji je služio vladika crnogorsko-primorski Amfilohije. Molebanu su prisustvovali tadašnji premijer Srbije Vojislav Koštunica, zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić i predsjednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić, brojni ministri u Vladi Srbije, kao i tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik.

Srbija je ovo pitanje uputila Međunarodnom sudu pravde na njihovo savjetodavno mišljenje. Presudom je utvrđeno da nije bilo nezakonito za Kosovo da proglasi nezavisnost.

Novi pregovori između Srbije i predstavnika kosovskih Albanaca započeli su 8. marta 2011. godine sa Evropskom unijom kao posrednikom i potpunom podrškom UN.

Tokom trajanja dijaloga, ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić počeo je lobiranje među zemljama koje su već priznale Kosovo. Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Kosova, njegovu nezavisnost je priznalo 116 zemalja, ali Beograd tu brojku osporava.

Dačićevo lobiranje je dovelo do toga, kako on tvrdi, da je šest zemalja povuklo priznanje Kosova - Papua Nova Gvineja, Sao Tome i Principe, Surinam, Gvineja Bisao, Burundi i Liberija.

U avgustu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se zalaže za razgraničenje sa Albancima, jer to da "imamo teritoriju za koju se ne zna ko je kako tretira i šta kome pripada, to je uvijek izvor potencijalnih sukoba".

On je takođe, prije nekoliko dana, rekao da oni u Srbiji, koji se raduju izjavama iz Evrope i Prištine da neće biti promjene granice Kosova, ne kažu građanima da i Evropa i Priština, kad to kažu, misle na granice nezavisnog Kosova.

Nakon Brisela, Vučić će 8. i 9. septembra boraviti na Kosovu.


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



IZBORI 2018

PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING