HRVATSKOJ ZELENO SVJETLO, BOSNI I HERCEGOVINI MOGUĆE NOVE NEDAĆE: SCHENGEN SVUDA, FRONTEX OKO NAS

- Zagreb šengenski režim na svojim granicama testno primjenjuje već najmanje dvije godine, Granična policija BiH dobro sarađuje sa hrvatskim MUP-om, a nije loše ni to što građani BiH koji u EU putuju dalje od Hrvatske više neće gubiti vrijeme na granicama sa Slovenijom ili Mađarskom. Pod uslovom da Slovenija zaista ne spriječi ulazak Hrvatske u šengenski prostor...

  • AUTOR: Oslobodjenje,
  • 02.12.2019 - 14:29
  • 299

SARAJEVO, 2. decembra - Za Hrvatsku će još jedan datum ostati upamćen kao, ocjena je pojedinih stručnjaka, veliko postignuće na polju ispunjavanja tehničkih kriterija i uslova otkako je primljena u EU prije šest godina. Naime, Evropska komisija je 22. oktobra potvrdila spremnost Hrvatske i dala joj zeleno svjetlo za ulazak u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola. No, posao tu nije završen, jer bi Hrvatska trebala postati punopravni član Schengena tek kad ispuni sve kriterije.

Prije toga potrebno je ubijediti svaku državu članicu EU da su naši susjedi u potpunosti za to spremni. Kako god, Evropska komisija je sa Jean-Claudeom Junckerom na čelu, na kraju njegovog mandata pozvala Vijeće EU da Hrvatsku uključi u šengenski prostor.

Jedinstvo i zajedništvo

“Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispuni sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je Juncker.

Komisija je potvrdila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere i u području upravljanja vanjskim granicama.

Udovoljeno, ali potrebno poboljšanje, glasila je ocjena po nekoliko tačaka koje se tiču nadzora granice sa BiH, nabavke tehničke opreme za nadzor, korištenja posebno obučenih pasa i slično.

Inače, da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru, država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak, učinkovito sarađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica, primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanju viza, o policijskoj saradnji i zaštiti ličnih podataka, te se povezati na šengenski informacijski sistem (SIS) i vizni informacijski sistem (VIS) i upotrebljavati ih.

Vijest da je Hrvatska dobila pozitivnu ocjenu dočekana je sa oduševljenjem, ali i određenom dozom rezerve. Hrvatski premijer Andrej Plenković pozdravio je odluku Evropske komisije na posebnoj konferenciji za novinare.

“Pozdravljam današnju odluku Europske komisije koja je ocijenila da je Hrvatska ispunila sve tehničke preduvjete za članstvo u šengenskom području, te pozvala Vijeće Europe da raspravi izvješće s ciljem pristupanja Hrvatske u Schengen.

Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske. Mi smo na ovaj način napravili veliki iskorak na temelju zakonodavnih, financijskih postignuća. Cilj politika ove Vlade je da Hrvatska ide u što dublji kontekst europske integracije. Dvije piste na kojima radimo su Schengen i europodručje”, rekao je Plenković.

On kaže da u narednom periodu slijede aktivnosti na razini kontakata prema državama članicama.

“Najprije će komunikacija prolaziti kroz šengenski odbor. U redu prije nas su Bugarska i Rumunjska. Današnjom (22. oktobar, op.a.) preporukom Komisije išli smo naprijed da lovimo korak s Bugarskom i Rumunjskom”, rekao je Plenković.

Podsjećanja radi, Bugarska i Rumunija već osam godina imaju pozitivnu evaluaciju Evropske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora budući da o tome nisu saglasne sve zemlje članice.

Plenkovićevo ushićenje zbog uspjeha Hrvatske na trenutak je splasnulo nakon pitanja novinara kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen. On, međutim, nije želio špekulisati ni o datumu, ali je bez uvijanja kazao da nije realno očekivati da će se to dogoditi za vrijeme hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU.

No, odavno je svima jasno da se Slovenija svojski trudi da blokira ulazak Hrvatske u Schengen i oko toga su slovenski zvaničnici mahom složni, zbog toga što Hrvatska ne poštuje arbitražnu presudu o granici. Međutim, Plenković kaže da je spor sa Slovenijom “bilateralnog karaktera”.

“Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja kojim će obje strane biti zadovoljne”, poručio je on.

Svojevrsni pritisak na Evropsku komisiju da se usprotivi davanju pozitivne ocjene komšijama vršili su slovenski zastupnici u Evropskom parlamentu. Samo četiri dana prije nego što će Evropska komisija donijeti odluku, slovenski eurozastupnici uputili su otvoreno pismo sadašnjim i novoizabranim čelnicima EU protiv hrvatskog ulaska u Schengen. Pismo je, podsjetimo, potpisalo šest zastupnika u kojem su zatražili da se odluka prolongira i da se Hrvatskom bavi nova komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen.

Kako god, hrvatskim zvaničnicima je već sada jasno kakav je daljnji slijed događaja, odnosno koje obaveze predstoje tamošnjim institucijama. I sada kada znamo gdje je Hrvatska, postavlja se pitanje gdje je BiH u cijeloj ovoj priči? Šta će odluka Evropske komisije značiti i novo donijeti za našu zemlju, a posebno za bh. građane?

Kako je za Dane rečeno u Evropskoj komisiji, Hrvatska već primjenjuje šengenska pravila na svojim granicama.

“To znači da građani BiH, kao i drugi državljani koji nisu članovi EU, a koji pristižu iz BiH, prolaze potrebne provjere na hrvatskim granicama. Ta čekiranja će se primjenjivati i nakon pristupanja Hrvatske Schengenu. Kao što ste mogli vidjeti, Komisija je izvijestila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uslova za potpunu primjenu šengenskih pravila i standarda. Konačna odluka o pristupanju Hrvatske je na Vijeću”, kažu u Evropskoj komisiji.

Odgovarajući na pitanje šta bh. građani mogu očekivati, u Komisiji kažu da putnici iz zemalja koje imaju koristi od bezviznog režima putovanja u EU, uključujući i one iz BiH, nastavit će to.

“Svi državljani trećih zemalja moraju biti svjesni i poštivati uvjete boravka u šengenskom području koji je vremenski ograničen. Na Vijeću je da odluči jednoglasno o pristupu Hrvatske u šengensku zonu”, rečeno nam je u Evropskoj komisiji, nakon čega su nas uputili na bh. institucije od kojih bismo mogli dobiti više podataka o njihovoj pripremi nakon ove odluke.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak za Dane kaže da ovo, zapravo, nije nikakav dramatičan događaj za bh. građane.

“Naši ljudi putuju u šengenskom prostoru i postoje procedure kako se i pod kojim uslovima putuje. Imamo sada određene novosti koje će uslijediti 2021. godine i mislim da ovo nije ništa što bi trebalo biti zabrinjavajuće, što će se granica Schengena pomjeriti na našu granicu. Mislim da naši građani nemaju potrebe da imaju bilo kakvu brigu”, poručuje Crnadak.

Budući da je Hrvatskoj trebalo šest godina nakon ulaska u EU da dobije pozitivnu ocjenu, onako više hipotetički, upitali smo ministra Crnatka koliko bi u tom slučaju trebalo vremena BiH da dobije istu ocjenu nakon što prethodno postane članica EU. Prije samog odgovora uslijedio je kratak uzdah...

Biće opterećenja, ali i benefita

“O tome je stvarno teško govoriti, jer mi ne možemo sa sigurnošću dati odgovor na pitanje kada ćemo postati kandidat, a kamoli nešto drugo, kada govorimo o članstvu i Schengenu. To je jako daleko u ovom trenutku”, iskreno će Crnadak.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić je u razgovoru za Dane podsjetio da je svim tijelima i organima u BiH poznato da Hrvatska ima nakanu da se pridruži Schengenu unazad šest godina kako bi njeni državljani imali iste benefite kao i državljani EU.

“Mi smo prva susjedna država koja nismo članica EU, a koja radi na tom putu u procesu približavanja EU, koji ide jako sporo. Već više od dvije godine Hrvatska radi na tehničkom ispunjavanju uvjeta iz Schengena i prema informacijama kojim ja raspolažem, ti tehnički uvjeti su zadovoljeni. Ono što će proizvesti ulazak Hrvatske u Schengen i pomjeranje vanjske granice Schengena na vanjsku granicu EU naspram BiH, jeste da ćemo imati određenih, neću reći opterećenja, ali i određenih benefita. Posljednjih nekoliko godina vrši se pojačana kontrola prilikom ulaska državljana trećih zemalja i procjena je da bi preko ove granice BiH moglo ulaziti ili ući značajan broj državljana trećih zemalja u EU, kada dođe Schengen na vanjsku granicu EU. Tu će biti vjerovatno pojačane kontrole, koje su već prisutne, izražene, što je standard Schengena”, kaže Krešić.

Prema njegovim riječima, bh. državljani imat će u tom smislu i određenih benefita.

“Ono što je benefit za državljane BiH jeste da neće u EU u toj varijanti morati prelaziti dvije granice. Jedna je kontrola u testnoj fazi na granici Hrvatske i BiH i druga je na granici Hrvatske i Slovenije i Mađarske prilikom odlaska naših državljana u EU. Znači, u tom slučaju bi bila samo jedna kontrola prilikom ulaska u EU. Sada naši državljani koji produžavaju putovanje izvan Hrvatske imaju dvije kontrole gdje dodatno gube vrijeme i gdje su izloženi gužvama. Mislim da bi oni koji putuju kroz Hrvatsku, kojima je Hrvatska tranzitna država, olakšali svoje putovanje”, pojasnio je Krešić.

Upitan kakve su obaveze institucija BiH nakon što Hrvatska dobije zeleno svjetlo Evropske komisije, Krešić podsjeća da je naša zemlja preuzela obaveze kada je u pitanju napredak naspram približavanja i ulaska u EU, te da u tom smjeru moramo ispunjavati obaveze.

“Moramo usklađivati naše zakonodavstvo, jednostavno stvoriti uvjete da možemo biti dio prostora EU, pa poslije toga dio šengenskog prostora. Ono što je pred nas postavljeno već duže vremena kao zadaća, a još od 2008. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju smo prihvatili kao obavezu, jeste da ćemo u različitim segmentima, pa između ostalog i u kontroli, uspostavi integriranog upravljanja granicom, kontroli i nadzoru državne granice, povećati standarde”, kaže Krešić.

Uključivanjem Hrvatske u Schengen očekivati je, smatra sagovornik Dana, da će na vanjsku granicu EU biti raspoređene dodatne policijske snage.

“Uspostavljen je FRONTEX kao policijska agencija EU i ona bi trebala imati snažniji mandat prije svega u smislu vraćanja migranata u zemlje porijekla, uže sarađivati sa trećim zemljama... Znači, pomjeranjem granice Schengena sve države koje nemaju vanjsku granicu EU će temeljem nakana koje su proizašle iz odluke Evropskog parlamenta u dijelu upravljanja vanjskim granicama EU stvoriti obveze svakoj policijskoj agenciji iz EU da jače i čvršće štiti granicu Schengena i vanjsku granicu EU”, istakao je Krešić.

Pri tome je napomenuo da BiH još nije potpisala sporazum sa FRONTEX-om, Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu.

“Ta agencija bi trebala biti kapacitirana sa 10.000 službenika u budućnosti. Radi se o respektabilnoj policijskoj agenciji, koja će moći odgovoriti i ovim zadaćama osiguranja vanjske granice EU. Kada se to dogodi, mi bismo mogli biti u daleko većem problemu, s obzirom na to da bi se vanjska granica EU dodatno učvrstila i onda bi, što je očekivati, ilegalnim migrantima bilo mnogo teže ući u EU. Gdje bi se onda oni mogli zadržavali - u BiH. Bojim se da mi u tom smjeru ne poduzimamo ni danas neke korake kojim bismo odgovorili na taj izazov koji nas čeka na početku 2020. godine”, upozorio je Krešić.

Po ko zna koji put je naglasio da je migrantska kriza u BiH itekako izražena, ali da je situacija dodatno usložnjena time što nije formirana vlast.

“Osobno držim da će ovolika politička neizvjesnost koja je prisutna i neformiranje vlasti na svim razinama dodatno usložniti situaciju u smislu upravljanja ilegalnim migracijama kojima je BiH izložena. BiH ima specifičnu situaciju u ovom dijelu regije, s obzirom na to da smo mi više od hiljadu kilometara suočeni s vanjskom granicom EU. Činjenica je da očekujem da će EU uspostaviti čvršću i jaču granicu na svojim vanjskim dijelovima”, kaže Krešić,

Tu će se, smatra on, pojaviti FRONTEX i sve agencije za provođenje zakona unutar EU.

“U tom kontekstu mi ćemo morati poduzeti neke aktivnosti koje bi nas dovele u relaksiraniju poziciju. Zasad su ove aktivnosti nešto što je proizvod nadmudrivanja i prebacivanja obveza s jednih na druge, što je jako veliki sigurnosni izazov i rizik koji se ne može na takav način tretirati. Moraćemo ga aktivno tretirati, u tom smjeru poduzimati aktivnosti unaprijed i davati kvalitetniji odgovor na ove izazove”, zaključio je Krešić.

Uzimajući u obzir sveukupno stanje sa ilegalnim migrantima u BiH, situacija je na rubu eskalacije. Kako država nema rješenje da osim u USK-u ponudi i nove lokacije u drugim dijelovima zemlje za smještaj migranata prije zime, gostoprimstvo otkazuju i u Vladi USK-a, a posebno u gradu Bihaću. Ono što žele jeste da rasterete USK i migrante prebace na lokacije Delijaš, Ušivak, Salakovac. Rovovsku borbu u sprečavanju ulaska ilegalnih migranata u BiH vode granični policajci. Iako ovoj državnoj agenciji već duži period nedostaje 358 službenika, ovaj posao nastoje koliko-toliko držati pod kontrolom.

Kada je riječ o pristupanju Hrvatske u Schengen, Granična policija BiH na osnovu potpisanih sporazuma i protokola ostvaruje saradnju sa Ministarstvom unutarnjih poslova Hrvatske.

“Pristupanje Hrvatske u Schengen, kojim se reguliše pitanje ukidanja unutarnjih kontrola unutar zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma, odnosno prelaska osoba preko i unutarnjih granica i nadzora državne granice na vanjskim granicama šengenskog prostora, suštinski ne mijenja status državljana BiH prilikom prelaska državne granice prema Hrvatskoj. Naime, pravila koja se uvode pristupom u Schengen ne utječu na prava na slobodu kretanja koja uživaju državljani trećih zemalja koja se temelje na sporazumima između EU i njezinih država članica s jedne strane te tih trećih zemalja, odnosno BiH”, rekao je za Dane Radiša Samardžija, načelnik kabineta direktora Granične policije BiH.

Evropski povjerenik za migracije, unutrašnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos kazao je na konferenciji za novinare održanoj u Banskim dvorima 23. oktobra da bi se EU s Hrvatskom u šengenskom prostoru mogla bolje suočiti s migracijskim i sigurnosnim izazovima. Avramopoulos je naglasio da Hrvatska mora nastaviti sa svim trenutnim djelovanjima u pogledu zaštite granice, “što uključuje visoku razinu nadziranja granica, a posebno one s BiH”.

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović kaže da hrvatske vlasti nastavljaju raditi na jačanju kapaciteta jer pitanje ispunjavanja, pogotovo kriterija vezanih za upravljanje vanjskim granicama u današnje vrijeme je nešto što je očito priča kojoj se ne nazire kraj. Božinović cijeni da bi se EU više trebala usredotočiti na balkansku rutu, dodajući da je problem s velikim brojem migranata u BiH i činjenica da kroz istočnu granicu BiH manje-više bez ikakve kontrole ulaze migranti.

Ko je u Schengenu, a ko van njega

“Jačanje graničnih službi BiH jedini je način da se taj pritisak smanji”, rekao je Božinović naglašavajući da, što se tiče hrvatske granice, on nema nikakve bojazni.

Šengenski prostor trenutno se sastoji od 26 evropskih zemalja, od kojih su 22 države članice EU i to Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španija i Švedska. Četiri zemlje koje nisu članice EU, a dio su Schengena su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutno je šest zemalja članica EU van Schengena. Bugarska i Rumunija od 2011. godine imaju pozitivnu ocjenu Evropske komisije, ali još nema političke saglasnosti da budu primljene.

Cijela priča o prostoru bez unutrašnjih graničnih kontrola počela je 14. juna 1985. godine kada je pet zemalja članica EU - Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska - potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je u martu 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Milioni za graničare

Iz fondova EU Hrvatska je, po informacijama tamošnjih medija, dobila 160 miliona eura za graničnu policiju. Od toga je 780.000 eura potrošeno za nabavku ručnih termovizijskih uređaja, a 4,7 miliona za stacionarne sisteme nadzora granice sa BiH.

Kupljeno je i:

415 novih osobnih, terenskih i privrednih vozila, 22 multifunkcionalna vozila, takozvana šengenska autobusa, helikoptera AW 139, 94 broda za nadzor rijeka i mora, 100 dnevno-noćnih kamera, 104 ručne termovizijske kamere, 18 dodatnih dresiranih pasa, 240 dodatnih ručnih svjetiljki, 240 dodatnih čeonih lampi, 60 dodatnih laptopa...

 


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING