HRVATSKA: DESETINE HILJADA LJUDI U KOLONI SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA

- Dostojanstvena povorka krenula je iz dvorišta Vukovarske bolnice, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine. Put od 5,5 kilometara učesnici kolone trebali bi preći za oko tri sata

  • AUTOR: Anadolu Agency
  • 18.11.2018 - 16:49
  • 548

VUKOVAR, 18. novembra  - Dan sjećanja na žrtvu Vukovara povodom 27. godišnjice pada tog hrvatskog grada obilježava svake godine nizom manifestacija, a svakako da je najznačajnija Kolona sjećanja. Ove godine Kolonu sjećanja u kojoj je desetine hiljada ljudi predvode Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Hrvatske, premijer Andrej Plenković i Gordan Jandroković, predsjednik Sabora.

Program obilježavanja Dana sjećanja započeo je okupljanjem predstavnika braniteljskih udruga i državnog vrha u dvorištu Vukovarske bolnice gdje je upriličen prigodni program pod nazivom, koji je ujedno i slogan ovogodišnjeg događanja, “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta“.

Dostojanstvena povorka krenula je iz dvorišta Vukovarske bolnice, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine. Put od 5,5 kilometara učesnici kolone trebali bi preći za oko tri sata. Kolona sjećanja svoj put završiće na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će se održati molitva za žrtve Domovinskog rata Vukovara koju će predvoditi monsinjor Egidije Ivan Živković, željezanski biskup.

Na groblju će učesnici Kolone sjećanja, među kojima i državni vrh položiti vijence i cvijeće, a zatim će monsinjor Živković predvoditi svečanu euharistiju.

Dan sjećanja na žrtve Vukovara obilježava se svake godine u znak sjećanja na pad grada 18. novembra 1991. pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.

U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez svojih domova i protjerano je.

Vukovar je sedam godina nakon pada mirno reintegrisan. U gradu u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.

Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.

Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova“, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.

 


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING