GEETA NARAYAN, PREDSTAVNICA UNICEF-A U BIH: MLADI NAPUŠTAJU ZEMLJU, JER GUBE STRPLJENJE

- Djeca nisu samo budućnost, djeca su tu i danas i oni nas gledaju, oni uče od nas, posmatraju šta je to što ćemo uraditi i na koji način možemo poboljšati njihov život, poručila Narayan

Geeta Narayan, predstavnica UNICEF-a u BiH
  • AUTOR: Anadolija
  • 29.12.2018 - 10:21
  • 532

SARAJEVO, 29. decembra (AA) - Međunarodni fond za djecu Ujedinjenih naroda (UNICEF) osnovan je 1946. godine s ciljem da se prevaziđu prepreke koje siromaštvo, nasilje, bolest i diskriminacija prouzrokuju na putu razvoja djeteta. Predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Geeta Narayan, između ostalog, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakla je da mladi napuštaju BiH, jer gube strpljenje zbog nedostatka sluha i investiranja u njih.

“UNICEF se u BiH bavi širokim spektrom pitanja koja se tiču prava djeteta. Radimo na polju obrazovanja, dječije zaštite, socijalne inkluzije te zdravlja i ranog rasta i razvoja djece. Tokom 2018. godine UNICEF je na polju obrazovanja naročito ponosan na podršku koju smo pružili Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, u provedbi testa PISA, koji je po prvi put urađen u BiH i koji testira znanje, odnosno šta i kako uče 15-godišnjaci. PISA je program za procjenu učenika. Obavlja se u više zemalja, tako da se rezultati mogu uporediti, a rezultate očekujemo sljedeće godine“, kazala je Narayan.

Prepreke za ostvarivanje punog potencijala

Dodaje da je druga jako bitna stvar kojom su se bavili u godini na izmaku podrška socijalnoj inkluziji djece sa poteškoćama. Prema njenim riječima i u BiH, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, djeca sa poteškoćama su isključena iz obrazovanja i imaju dosta prepreka da bi ostvarili svoj puni potencijal.

“Radili smo dosta događaja, dešavanja, mini kampanja i između ostalog željeli smo da kažemo da je za djecu bez poteškoća, kao i za djecu sa poteškoćama najbolje da budu uključena u zajednički obrazovni program, jer tako uče i jedni i drugi. Tako se pomaže da se sva djeca nauče različitostima, poštivanju i uzajamnoj podršci. U septembru smo, na primjer, organizovali događaj gdje smo prepoznali pojedince koji su dali poseban doprinos tome da se promovira socijalna inkluzija djece sa poteškoćama“, kaže predstavnica UNICEF-a u BiH.

Narayan ističe da je ove godine naročito značajna aktivnost za UNICEF u BiH i njegove partnere bila vezana za djecu izbjeglice i migrante.

“Sa povećanim brojem migranata i izbjeglica u BiH, povećao se i broj djece koja su se našla u posebno ranjivoj situaciji. Ono što je bio naš zadatak, odnosno da odgovorimo našoj misiji i postojanju, jeste da im obezbijedimo zdravstvenu zaštitu, imunizaciju ili psihosocijalnu pomoć. Radimo jako puno na tome i da se oni uključe u redovan školski program, jer je to za djecu najbolji način da se vrate u normalnost, iako su oni u situaciji koja nije normalna, ali da barem na neki način steknu dojam i da osjećaju da je situacija normalna. Mnogi od njih su bili izloženi raznim prijetnjama, nasilju, riziku od eksploatacije, tako da je sve ono što se može uraditi za tu djecu zaista jedan od naših bitnih prioriteta“, istakla je Narayan.

 Aplikacija za brze odgovore

UNICEF u BiH, prema njenim riječima, nije fokusiran samo na jedno područje, nego na više njih, a sve u cilju zaštite prava djeteta.

“Postoje mnoge stvari, kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna inkluzija, ali ako bi smo morali izdvojiti jednu oblast onda je to briga za adolescente, djecu od deset do 18 godina. Nedavno smo pokrenuli inicijativu koju smo nazvali U-report. To je novi alat za komunikaciju sa mladim ljudima, koji omogućava da im se, samo ako imaju telefon, postave pitanja, a mi dobijemo odgovor odmah. Na taj način dobijemo direktan odgovor od njih o tome šta oni misle šta se dešava danas u ili oko BiH, šta ih muči, šta predlažu, tako da ne moramo čekati da se ankete završe po dva, tri ili šest mjeseci, pa da se podaci obrade. Ovako možemo imati instantne odgovore i na taj način uzeti u obzir ono što mladi žele da kažu. Aplikacija je potpuno besplatna i povjerljiva, do sada imamo oko 400 registrovanih, a nadamo se u budućnosti da ćemo ih imati desetak hiljada“, rekla je Narayan.

Kaže da su preko U-reporta postavili pitanje šta ih najviše brine i šta je najveći problem u BiH, a da su odgovori uglavnom bili obrazovanje.

“Rekli su da je slab kvalitet obrazovanja sa kojim se susreću. Podatke koje dobijemo od mladih planiramo da prezentiramo na mjestima donošenja odluka i da na taj način ojačamo njihov glas i predstavimo šta su zaista prioriteti mladih ljudi. Tako želimo pokušati unaprijediti sistem donošenja odluka u korist djece i mladih“, ističe Narayan.

Problem nasilnog discipliniranja djece

Predstavnica UNICEF-a smatra da se u Bosni i Hercegovini prava djeteta i poštuju i ne poštuju.

“Prvo da, zato što postoji jako veliki broj politika, strategija, planova koji govore u korist ostvarivanja prava djeteta. Na primjer, imamo na državnom nivou politiku predškolskog obrazovanja, koja bi trebala da omogući da je svako dijete uključeno u predškolsko obrazovanje. Također, u BiH imamo jako puno ljudi, koji su potpuno posvećeni ostvarivanju prava djeteta. Jako veliki broj profesionalaca, roditelja, nastavnika, novinara, raznih drugih profesija, koji potpuno vjeruju da je neophodno ostvariti prava djeteta“, rekla je Narayan za Anadolu Agency, dodavši:

“Međutim, onoga čega nemamo dovoljno je implementacija, sprovedba, realizacija onoga što stoji u tim politikama i što je propisano i onoga što bi ti ljudi željeli i mogli da urade. Bilo da oni nisu voljni ili da nisu u stanju da provedu u djelo sve ono što je propisano i planirano. Drugo, ono što svi koji živimo u BiH trebamo da promijenimo je odnos prema pravima djeteta. Jedan od primjera je nasilno discipliniranje djece i običaj da roditelji djeci kroz nasilne metode žele skrenuti pažnju na ono šta žele da urade i kako žele da se djeca ponašaju. Nauka i naša saznanja i iskustva širom svijeta govore da nasilno discipliniranje apsolutno nije opravdano, efikasno i nema nikakvog razloga da bi se i dalje sprovodilo. Još uvijek roditeljima treba dati informaciju, ili im treba predočiti dokaze, ili ih na drugi način ubijediti da promjene svoje ponašanje i stavove. To je samo jedan od primjera u kojem vidimo da se prava djeteta ne sprovode na pravi način.“

Narayan smatra da su opšti izbori koji su nedavno održani u BiH pokazali da se političari ne bave previše pravima djeteta ili drugim važnim stvarima za svako društvo.

“Predizborna kampanja je ponovo potvrdila nedostatak pažnje za prava djeteta. U predizbornoj kampanji se mnogo više govorilo o raznim stvarima koje ne doprinose budućnosti, ne stavljaju u fokus djecu i ono što njima treba, jer oni su budući lideri BiH. Oni su nekako stavljeni po strani. Bila je to prilika i da se otvore pitanja obrazovanja, ali i mnoga druga koja bi poboljšala život djece i porodica i budućnost BiH. Prema mom mišljenju propuštena je prilika da se kroz predizbornu kampanju i obećanja političkih lidera na ove stvari stavi fokus“, smatra Narayan.

Prema podacima UNICEF-a, koji su nekompletni jer slučajevi nisu prijavljeni ili nisu prepoznati kao nasilje, u BiH je prisutno nasilje nad djecom, i to u dvije najvažnije forme.

“Jedno je ono koje se dešava u domovima ili u školama, u kojem roditelji ili nastavnici koriste nasilje kako bi djecu kaznili ili disciplinirali, iako nauka govori da je to potpuno neefikasno i neopravdano. Nastavljamo da radimo na tome i da djelujemo u pravcu da se promijeni takvo ponašanje. Drugi oblik nasilja, koji je u izrazitom porastu, dešava se u digitalnom svijetu. To su posebne vrste nasilja u kojima djeca koristeći internet i moderne metode i kanale komunikacije nanose štetu ili čine nasilje prema drugima“, veli Narayan.

Nedostatak političke podrške

UNICEF, kada se radi o nasilju u domovima i školi, pokušava edukovati ljude i promovisati pozitivne metode roditeljstva i razne načine kako spriječiti nasilje.

“Što se tiče druge vrste nasilja tu smo, u saradnji sa partnerima, radili na prilagođenim djeci smjernicama za suzbijanje nasilja na internetu i za sigurnost u digitalnom svijetu. Smjernice su prilagođene, ilustrovane i pisane jezikom razumljivim djeci. Naravno, radimo sa roditeljima, nastavnicima, direktorima škola kako bi mogli da prepoznaju znakove ako dolazi do takvog nasilja i šta može da se uradi da se djeca u tome zaštite“, kazala je predstavnica UNICEF-a u BiH.

Narayan je dvije godine u BiH i naglašava da je za nju to bilo jako uzbudljivo “putovanje“ te da je upoznala izuzetno mnogo ljudi “koji su vrijedni upoznavanja“. Kao najveći problem u BiH vidi nedostatak političke podrške za ostvarivanje prava djeteta.

“To je problem koji se veže za sve ostale probleme, a to je nedostatak podrške za realizaciju lijepih izjava i dobrih namjera. Nije dovoljno samo davati deklarativnu podršku, nego je potrebno zaista učiniti nešto i realizovati ono što treba da se uradi i donijeti odluke koje trebaju da pomognu da se sprovede u djelo sve ono što treba za djecu. Razgovarajući sa mladim ljudima primijetila sam da gube strpljenje, zbog nedostatka sluha i investicije u njih. Oni su jako dobro povezani, pametni, pismeni, vide šta se dešava i jednostavno nemaju vremena da čekaju. Zbog toga mnogi od njih i odlaze i ono što imamo sada u kombinaciji sa smanjenim stopama nataliteta, jeste da imamo sve stariju populaciju. Moram ponoviti da je svaka mlada osoba, svako dijete, itekako vrijedno ulaganja u ovakvoj situaciji u BiH“, mišljenja je Narayan.

Smatra da su mediji jako važan partner UNICEF-u, ne samo u BiH, nego u cijelom svijetu.

“Oni su ti koji daju pažnju određenim temama, mogu da educiraju o različitim stvarima. Oni mogu da nas natjeraju da se preispitamo i da pogledamo cjelovitu sliku ili da sagledamo drugu stranu priče i da na taj način preispitamo naše polazne stavove“, istakla je Narayan.

Slušajte svoju djecu

U svijetu, danas, su djeca ugrožena u mnogim zemljama, ali prema riječima UNICEF-ove predstavnice u BiH, trenutno su najugroženija u Jemenu, Siriji, Iraku, Palestini i drugim državama Bliskog istoka.

“Jedno od mjesta koje bih odabrala to je Jemen, koji je već godinama u oružanom sukoba. Tamo djeca pate od neuhranjenosti i te dvije stvari u kombinaciji ubijaju jako mnogo djece. Inače cijelo područje Bliskog istoka je jako ranjivo i jako teško za djecu koja tamo žive. UNICEF tamo pruža humanitarnu pomoć i zaštitu. Nabavljamo prehrambene dodatke za djecu, obezbjeđujemo podršku za majke, jer ako su one neuhranjene ne mogu da doje svoju djecu. Voda je jako važna za ovakve situacije, ne samo za piće, nego i u higijenskom smislu kako bi se spriječio širenje bolesti. Također, obrazovanje zbog osjećaja povratka u normalnost, zaštita u smislu psihosocijalne pomoći. U nekim od ovih područja izlazi nova generacija koja odrasta upravo u takvim kriznim situacijama, koja ne zna ni za šta bolje. Cijelo to područje ma u sebi jako puno patnje za djecu i problema sa kojima žive“, naglasila je Narayan, te poslala poruku ljudima u BiH:

“Poslušajte svoju djecu i čujte šta oni imaju da kažu i učinite nešto povodom toga. Investirajte u svoju djecu. Djeca nisu samo budućnost, djeca su tu i danas i oni nas gledaju, oni uče od nas, posmatraju šta je to što ćemo uraditi i na koji način možemo poboljšati njihov život. Svi koji smo u okruženju djeteta, ne samo roditelji, možemo napraviti razliku i možemo pokazati poštovanje prema onome što oni jesu i prema onome što trebaju da postanu.“


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING