DVANAESTI AUGUST: IZDVOJILI SMO...

- Umro engleski inženjer i pronalazač George Stephenson, austrijski velemajstor Wilhelm Steinitz, prvi zvanični svjetski šampion u šahu a u Zürichu umro njemački pisac Thomas Mann, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929, proradio prvi naftovod pod morem kojim je ispod La Mancha, u Barencovom moru potonula ruska nuklearna podmornica Kursk...

  • AUTOR: metro, historija, oslobodjenje,rtvusk,
  • 12.08.2019 - 07:32
  • 85

SVIJET, 12. augusta - U Budimpešti 1930. godine rođen George Soros, mađarski Jevrej koji je 1946. emigrirao u SAD. Postao je američki finansijski spekulant. Osnivač je i predsjednik Instituta Otvoreno društvo, organizacije koja podupire aktivnosti u više od 50 zemalja.

1827. Umro engleski slikar, bakrorezac i pisac William Blake, pjesnik intuicije i mašte.

1848. Umro engleski inženjer i pronalazač George Stephenson. Razvio je i unaprijedio konstrukciju parne lokomotive, a njegova lokomotiva rocket vukla je 1825. prvi putnički voz u svijetu na pruzi Stockton - Darlington.

1898. Potpisivanjem protokola kojim je Španija ustupila SAD-u Kubu i Portoriko, završen je Špansko-američki rat. SAD su istovremeno anektirale Havaje.

1900. Umro austrijski velemajstor Wilhelm Steinitz, prvi zvanični svjetski šampion u šahu. Titulu svjetskog prvaka osvojio je 1886. pobjedom nad Johannesom Zukertortom rezultatom 10:5, uz pet remija. Objavio je 1889. Udžbenik modernog šaha.

1922. Umro Arthur Griffith, jedan od osnivača nacionalnog republikanskog pokreta Sinn Fein 1905. Godine 1921. predvodio je delegaciju koja je sa Velikom Britanijom zaključila sporazum o nezavisnosti Irske, a 1922. izabran je za prvog predsjednika Irske Republike.

1944. Proradio prvi naftovod pod morem kojim je ispod La Mancha nafta isporučivana savezničkim snagama u Francuskoj. Kroz naftovod je dnevno prolazilo 700 tona nafte.

1955. U Zürichu umro njemački pisac Thomas Mann, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj 1933, emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD (“Čarobni brijeg”, “Budenbrokovi”, “Doktor Faustus”, “Smrt u Veneciji”).

1960. SAD lansirale prvi komunikacijski satelit Eho I.

1970. U okviru nove istočne politike njemački kancelar Willy Brandt potpisao je u Moskvi sporazum kojim su se Zapadna Njemačka i SSSR odrekli sile u međusobnim odnosima i priznali postojeću granicu između dvije njemačke države.

1976. Pripadnici libanske desnice, nakon jednomjesečne opsade i žestokih borbi, osvojili su palestinski logor Tel el-Zatar.

1978. Japan i Kina potpisali u Pekingu sporazum o miru i prijateljstvu.

1982. U Los Angelesu umro američki filmski i pozorišni glumac Henry Fonda. Igrao je u više od 80 filmova, a Oscar je dobio za ulogu u svom posljednjem filmu “Na zlatnom jezeru”.

1985. U avionskoj nesreći boinga 747 japanske kompanije Jal na planini Osutaka u blizini Tokija, preživjelo je samo četvoro od 524 putnika i člana posade.

1992. SAD, Kanada i Meksiko postigli sporazum o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine, čime je stvoren najveći svjetski trgovinski blok.

2000. U Barencovom moru potonula ruska nuklearna podmornica Kursk, nakon dvije eksplozije prouzrokovane kvarom. U ovoj nesreći poginulo je svih 118 članova posade.

2014. U New Yorku umrla holivudska zvijezda i dobitnica Oscara, glumica Lauren Bacall, koja je slavu stekla u zlatno doba Hollywooda, ulogama u filmovima klasicima: “Imati i nemati”, “Kako se udati za milionera”, “Ubistvo u Orient Expressu”...

2017. U centru Charlottesvillea u Virginiji ultradesničar James Alex Fields Junior (20) je automobilom uletio u masu demonstranata koji su protestirali protiv paralelnih protesta bijelih nacionalista i usmrtio jednu ženu a 19 osoba teško povrijedio. Uhapšen je i u junu 2019. osuđen na kaznu doživotnog zatvora.

IZDVOJENO: Godišnjica smrti Voje Dimitrijevića...12. augusta 1980. godine, umro je u Sarajevu, jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih slikara 20. vijeka, Vojo Dimitrijević.

12. augusta 1980. godine, u Sarajevu je umro jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih slikara 20. vijeka, Vojo Dimitrijević. Dimitrijević je rođen 20. maja 1910. godine u Sarajevu. Završio je Državnu umjetničku školu u Beogradu, 1936. godine, a zatim posjećuje atelje Andre Lota u Parizu. Njegov umjetnički opus razvijao sa u rasponu od socijalno angažiranog slikarstva, preko geometrijske apstrakcije sve do konceptualnih slikarskih praksi bliskih donekle analitičkom i procesualnom slikarstvu. Zbog svog osebujnog, stilski nehomogenog opusa, Dimitrijević je bio izložen brojnim raspravama struke i politike. Rano napuštanje ideoloških motiva i priključenje avangardnim stremljenjima priskrbilo mu je i epitet "izdajnika revolucije".

Vojo Dimitrijević je uz Oskara Danona, Anu Rajs i Jahiela Fincija jedan od osnivača grupe Collegium Artisticum 1939. godine, koja i danas djeluje i čini značajnu gradsku tačku u oblasti kulture i umjetnosti u Sarajevu. Značaj ove znamenite grupe ističe se u osobitom društvenopolitičkom kontekstu Kraljevine Jugoslavije uoči 2. svjetskog rata kada je Bosna i Hercegovina bila ukinuta nacionalističkom politikom Zagreba i Beograda, tačnije sporazumom Cvetković-Maček. Dimitrijević je učestvovao u osnivanju ULUBIH-a i Škole likovnih umjetnosti u Sarajevu u kojoj je radio kao direktor i profesor. 2010. godine u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, upriličena je velika retrospektivna izložba i time je obilježen umjetnikov stoti rođendan.

Neka od najpoznatijih djela Voje Dimitrijevića su: "Kraj peći", ulje na platnu, 1930.;  "Španija", ulje na platnu; "Portret slikara Ismeta Mujezinovića", ulje na platnu, 1939.; "Ulica pod snijegom", ulje na platnu, 1951.; "Život u kući radnika", linorez; "Fašizam caruje"; "Bolničarka Rava previja ranjenika", crtež ugljenom; i druga. 


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING