ČETRNAESTI JULI: IZDVOJILI SMO

- Pariski građani zauzeli zloglasni zatvor Bastille u Parizu, simbol francuske monarhije, Alfred Nobel, pronalazač dinamita, prvi put demonstrirao svoj izum u kamenolomu, rođen američki političar Leslie Lynch King Junior, poznat kao Gerald Ford, predsjednik SAD-a, u Banjoj Luci srpski nacionalisti minirali Grapsku, Hadži Kurtovu i Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamiju...

  • AUTOR: metro, historija, oslobodjenje,rtvusk,
  • 14.07.2019 - 08:49
  • 140

SVIJET, 14. Jula - 1971. U Sarajevu u 54. godini umro istaknuti bh. književnik i novinar Mehmedalija Mak Dizdar, autor nadaleko čuvenih zbirki pjesama “Modra rijeka” i “Kameni spavač”. Dizdar je rođen 1917. u Stocu.

1789. Pariski građani zauzeli zloglasni zatvor Bastille u Parizu, simbol francuske monarhije. Taj dan smatra se početkom Francuske buržoaske revolucije, prekretnice u evropskoj historiji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.

1867. Alfred Nobel, pronalazač dinamita, prvi put demonstrirao svoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhill.

1887. Umro njemački industrijalac i proizvođač oružja Alfried Krupp. Prvi počeo da proizvodi topove od livenog čelika i stekao monopol u snabdijevanju pruske armije topovima.

1889. U Parizu osnovana Druga internacionala, donijete rezolucije o osmosatnom radnom danu i o proslavi 1. maja.

1902. U Sarajevu osnovano srpsko kulturno-prosvjetno društvo Prosvjeta.

1904. Rođen američki pisac, porijeklom poljski Jevrej, Isaac Bashevis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978.

1913. Rođen američki političar Leslie Lynch King Junior, poznat kao Gerald Ford, predsjednik SAD-a od 1974, kada je, sa mjesta potpredsjednika, zamijenio Richarda Nixona, koji je zbog afere Watergate podnio ostavku.

1918. U Uppsali rođen švedski filmski i pozorišni režiser i scenarista Ingmar Bergman, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca 20. vijeka, dobitnik tri Oscara. Režirao je 62 filma, a proslavio je glumce Liv Ullmann i Maxa von Sydowa.

1933. U Njemačkoj nacionalsocijalisti zabranili sve opozicione partije.

1959. Prvi brod na atomski pogon USS Long Beach porinut u Quincyju, u Massachusettsu. Brod je imao dva nuklearna reaktora i postizao je brzinu od 30 čvorova na sat.

1965. Američki satelit Mariner 4, lansiran 1964, napravio prve fotografije Marsa.

1971. U Sarajevu u 54. godini umro istaknuti bh. književnik i novinar Mehmedalija Mak Dizdar, autor nadaleko čuvenih zbirki pjesama “Modra rijeka” i “Kameni spavač”. Dizdar je rođen 1917. u Stocu.

1976. Kineski graditelji završili željezničku prugu Tanzam, vezu Zambije i luke Dar es Salam u Tanzaniji.

1993. U Banjoj Luci srpski nacionalisti minirali Grapsku, Hadži Kurtovu i Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamiju.

1997. Haški tribunal osudio bosanskog Srbina Dušana Tadića na 20 godina zatvora zbog učešća u etničkom čišćenju Bošnjaka 1992. na području Prijedora, u sjeverozapadnoj Bosni.

1998. U Pasadeni u Kaliforniji u 89. godini umro Richard MacDonald, vlasnik restorana MacDonald’s. Prokrčio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac restorana u svijetu.

2000. Sud u Miamiju obavezao najveće američke proizvođače cigareta da plate 145 milijardi dolara na ime odštete pušačima u Floridi zbog ugrožavanja njihovog zdravlja.

2001. Vlada Srbije saopštila da je u akumulacionom jezeru hidroelektrane Perućac otkriven kamion-hladnjača u kojem je nađeno 50 do 60 leševa, za koje se pretpostavlja da su žrtve sukoba na Kosovu 1999.

2008. Međunarodni krivični sud u Haagu optužio je sudanskog predsjednika Omara al-Bašira za genocid nad afričkim plemenima u Darfuru. Od početka konflikta 2003. u sukobima između snaga sudanske vlade i lokalnih plemena život je izgubilo više od 300.000 ljudi.

2016. Na šetalištu u Nici kamion ciljano uletio u masu ljudi i usmrtio 84 osobe, a 175 povrijedio. Vozilom je upravljao terorista Mohamed Bulel (31), francuski državljanin porijeklom iz Tunisa povezan sa ISIL-om.

IZDVOJENO: Godišnjica smrti Mehmedalije Maka Dizdara...Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. Njegova djela Kameni spavač i Modra rijeka su vjerovatno najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke kreacije dvadesetog vijeka.

Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, "Vidovopoljska noć", u štampariji prepolovljenu od državne cenzure.

Odmah početkom II svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života.

Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva "Seljačku knjigu", izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u "Narodnu prosvjetu", jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.

Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici, pisanju panegirika novim vladarima, kao pjesnik ponovo progovara tek 1954. godine. Iako glavni urednik moćnog izdavača, u vlastitom izdanju štampa malu plaketu, poemu "Plivačica" koja je, uz još nekoliko paralelnih pjesničkih pojava u zemlji, hametice ove prostore uvela u umjetnost Evrope i Svijeta. Kako se i "Narodna prosvjeta" "otela", učinila opasne i neoprostive pomake u odnosu na kontroliranu i doziranu izdavačku praksu, vlast je ukida. Mak posljednje dvije decenije života nikada nije dobio stalno i adekvatno zaposlenje. Sa porodicom živi uglavnom na granici siromaštva. No, njegovo je stvaralaštvo sve bogatije i plodonosnije. Objavljuje niz novih poetskih zbirki i naučnih radova iz oblasti početaka bosanske pismenosti i književnosti.

Zbirka "Kameni spavač", objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji. No, da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijetelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao. "Kameni spavač" namah je od njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog historijskog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, "Starih bosanskih tekstova", antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom dolilo je ulje na lomaču koja je odvajkada žarila i još gori za paljevinu zemlje Bosne.

Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u odbrani svoga djela i života, Mak Dizdar postaje žrtvom specijalnog rata što ga protiv njega vodi politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu, sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački izdizajniranog fizičkog nestanka.

Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku "Modra rijeka", sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala "evropskom pjesmom".

U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti, 14, jula 1971. godine.

Trebao se, dvije decenije nakon Makove smrti, desiti i posljednji zločinački atak na Državu Bosnu i Hercegovinu pa da stanovnici i prijatelji Zemlje Bosne, tog hiljadu godina trajnog svjedoka i sudionika evropske povijesti, postanu svjesni kako je Mak još onomad sve znao i sve (pro)rekao. I ktomu – kako ni ovi novi vladari Bosne nisu zaslužili niti ičim odužili one stare, i vječne – bosanske sanjare.

Bibliografija:
Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971)

Godišnjica smrti Veselina Masleše...14. jula 1943. godine poginuo je, prilikom pokušaja proboja neprijateljskog obruča na Sutjesci, Veselin Masleša.

 

14. jula 1943. godine poginuo je, prilikom pokušaja proboja neprijateljskog obruča na Sutjesci, Veselin Masleša. Revolucionar i narodni heroj Veselin Masleša rođen je 20. aprila 1906. godine u Banja Luci. Djetinjstvo i svoju ranu mladost proveo je u Banja Luci gdje završava i gimnaziju. Studirao je pravo u Zagrebu, ekonomiju u Frankfurktu i političku ekonomiju i sociologiju u Parizu. 

Veselin Masleša se pojavio u literaturi već 1928. godine u časopisu "Nova Literatura" i publikovao je clanke u literarnim časopisima "Književnik", "Stožer Danas" i "Naša Stvarnost". Napisao je i dvije velike studije: "Mlada Bosna" i "Svetozar Marković", koje su publikovane 1945. godine. 1927. godine prvi put biva uhapšen zbog svojih naprednih ideja i u periodu između 1928. i 1939. godine, hapšen je i puštan iz zatvora više puta tako da je bio prinuđen da pređe u potpunu ilegalnost.

Rat ga zatiče u Crnoj Gori i od 1941. godine prilazi NOB-u i bori se protiv fašističkog okupatora. Za narodnog heroja, Masleša je proglašen 20. decembra 1951. godine.

 

 


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING