BBC NAVODI PO RIJEČIMA UPUĆENIH: U BEOGRADU SE NALAZI NEFORMALNO SJEDIŠTE RUSKE CIVILNE I OBAVJEŠTAJNE AGENCIJE!

- Šta želi da obnovi Vladimir Putin, sve su češće na meti istražnih organa širom Evrope, pa i na Balkanu, pojedinci koji se sumnjiče da rade za Moskvu...

  • AUTOR: BBC, Oslobodjenje,
  • 15.11.2019 - 17:06
  • 393

LONDON, 15. novembra - Od vremena kada je Jugosloven Duško Popov, dvostruki agent, ljubitelj brzih automobila i lijepih žena, harao Evropom i inspirisao Jana Fleminga da osmisli Jamesa Bonda, promijenilo se gotovo sve - osim same špijunaže.

Metodi i tehnike su napredovali, ali agenti širom svijeta su i dalje aktivni po stranim zemljama i daju sve od sebe da ne budu uhvaćeni.

Ipak, niko nije kao legendarni agent 007, a malo ih je i kao Popov.

Sve su češće na meti istražnih organa širom Evrope, pa i na Balkanu, pojedinci koji se sumnjiče da "rade za Moskvu".

"Toga je bilo i biće. Države i carstva dolaze i prolaze, ali špijunaža ostaje", ocjenjuje za BBC novinar Vremena Miloš Vasić.

Šta se sad dogodilo?

Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske zatražilo je krajem oktobra od ruskog ambasadora u Sofiji da opozove diplomatu optuženog za špijunažu i deportuje ga za Rusiju.

Dan ranije, 28. oktobra, Poljska bezbjedonosna agencija saopštila je da je uhapšen jedan službenik Ministarstva odbrane zbog sumnje da je špijunirao za Ruse.

Bugarska, najbliži saveznik Moskve tokom Hladnog rata, pristupila je Evropskoj uniji i NATO-u u posljednjih 15 godina, ali je i dalje gotovo u potpunosti zavisna od ruskih energenata, prenosi agencija Rutters.

Zahtjevu Ministarstva spoljnih poslova prethodilo je saopštenje bugarskog tužilaštva koje je vodilo istragu o ovom diplomati, prvom sekretaru u ambasadi Rusije u Sofiji.

Od septembra 2018. godine, ovaj diplomata je imao redovne sastanke s Bugarima, uključujući visokog zvaničnika koji ima pristup povjerljivim podacima o Bugarskoj, EU i NATO, a nudio im je nadoknadu u zamjenu za informacije, tvrdi tužilaštvo.

Slično se dogodilo i mjesec i po dana ranije, kada je bugarski tužilac optužio Nikolaja Malinova, čelnika jedne proruske nevladine organizacije, da je radio u interesu Moskve.

Zvaničnici Rusije nisu komentarisali ove slučajeve.

Malinov je, međutim, početkom novembra u Moskvi primio nagradu - od ruskog predsjednika Vladimira Putina lično - "za doprinos u saradnji dvije zemlje", prenijela je agencija Blumberg.

Meka špijunaža

"Meka špijunaža" sve je važniji segment ruskih obavještajnih aktivnosti, ističe za BBC Gžegorž Kuzinski, ekspert poljske nevladine organizacije Varšavski institut.

"Ova strategija ne uključuje prikrivene diplomate, koji su obično pod budnim okom lokalnih kontraobaveštajaca, već podrazumijeva angažovanje uticajnih agenata - koji nekada svojevoljno, nekad jer su izmanipulisani, a nekada i nesvjesno, rade za interese stranih država", objašnjava Kuzinski.

Rusija širi uticaj u inostranstvu koristeći rusofilske krugove - kao i pokretanje biznisa i medijske projekte, navodi Kuzinski, autor publikacije Ruski hibridni rat na Zapadnom Balkanu.

"Ruski oligarsi bliski Kremlju često finansiraju ovakve poteze", ističe.

Zašto im je Balkan važan?

Ruski agenti pojačali su aktivnosti na Balkanu posle 2014. godine, ocjenjuje Kuzinski.

"Danas je Balkan prvo i osnovno bojno polje između Rusije i Zapada", ističe.

SAD su, podsjeća, postigle uspeh u Crnoj Gori, kada su tamošnje vlasti nedavno naredile protjerivanje i hapšenje grupe ruskih špijuna.

"U Sofiji je Moskva sve jača, jer nacionalistička i socijalistička opozicija zemlje kao i vladajuća stranka GERB ne kriju proruske simpatije", dodaje poljski analitičar.

Turska i Kina ulaze u region pretežno kroz ekonomska ulaganja.

"U odmjeranju snaga, čini se da Peking i Ankara igraju u istom timu sa Rusijom", ocjenjuje.

Nedavno odbijanje EU da otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom učinilo je Ameriku jedinim efikasnim zapadnim akterom u regionu, smatra Kuzinski.

"Ako Zapad ne želi da izgubi ovaj dio Evrope - kojeg je još Winston Churchill smatrao strateški ključnim kada su saveznici razgovarali o mjestu invazije - mora čvrsto da se odupire ruskom, kao i kineskom i turskom uticaju", napominje on.

Gdje su uporišta ruskih agenata na Balkanu?

Srbija i Republika Srpska smatraju se se vitalnim balkanskim metama za ruske obavještajne operacije, ističe ovaj analitičar.

"Beograd je dom neformalnog sjedišta ruske civilne obaveštajne agencije koja stoji iza obavještajnih operacija u susjednim zemljama".

On smatra da Moskvi ide na ruku prećutno odobravanje srpskih vlasti i prorusko raspoloženje dijela lokalnih vlasti.

"Naravno, u nastojanju da održi takvo stanje, Rusija dodatno podstiče anti-zapadne stavove u Beogradu, temeljeći svoj narativ na padu Jugoslavije, vazdušnim napadima na Srbiju (1999. godine), gubitkom Kosova i otcjepljenjem Crne Gore", navodi Kuzinski.

Druga ključna zemlja za Rusiju na Balkanu je Bugarska, napominje on.

"Što je još važnije, ona (Bugarska) je članica i NATO-a i Evropske unije. Tamo je smješteno sjedište Ruske vojne obavještajne agencije", tvrdi Kuzinski, dodajući da se odatle koordiniraju aktivnosti Moskve u regionu.

Ove navode nije bilo moguće provjeriti iz drugih izvora.

Šta rade ovdje?

Novinar Vremena Miloš Vasić ističe da "Rusija pod Putinom obnavlja svoju imperijalnu veličinu i tu je špijunaža potpuno neodvojiva".

Vasić kao primjere navodi pokušaje uticaja na razne unutrašnje politike, prikupljanje, ali još više plasiranje informacija.

"Što bi rekao Matija Bećković, u spisak tužnih stvari spadaju i državne tajne malih naroda", kaže on.

Vasić ironično poručuje da strani agenti velikih sila nemaju mnogo toga da saznaju u državama poput balkanskih.

"Ne znam šta će da prošpijaju, njima je mnogo više stalo da utiču."

Šta se dešava sa protjeranim ruskim agentima?

"Ništa. Dobiće ukor razrednog starješine, ako je nešto zabrljao pa su ga uhvatili njegovo krivicom", satirično poručuje Vasić.

"Nastavlja karijeru, ali ne više u inostranstvu, jer je provaljen. Vjerovatno će ostati u Ministarstvu spoljnih poslova - centrali SVR (spoljne obavještajne službe), ali za nekim pisaćim stolom", zaključuje on.

Odjeci afere Skripalj

Nakon prošlogodišnjeg napada na bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja u Solsberiju, za koji Velika Britanija sumnjiči Moskvu, do marta ove godine više od 25 zemalja je protjeralo ruske diplomate.

Na drugoj strani, ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je samo tokom 2018. u Rusiji otkriveno više od 600 stranih špijuna.

"Nismo dostigli nivo Hladnog rata kad su protjerivane na desetine špijuna, ali ne bi me iznenadilo da dođe do toga", ističe Vasić. prenose Kurir.rs/BBC.


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING