BARIŠA ČOLAK: NADAM SE DA PREKRAJANJA GRANICA VIŠE NEĆE BITI

- Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i nekadašnji ministar pravde i sigurnosti BiH Bariša Čolak, u intervjuu za Anadolu Agency govorio je o novim prijetnjama ratom u BiH, jesmo li u sukobu sa susjedima, prijetnji od terorizma, promjenama Izbornog zakona BiH, ali i tome da li HDZ BiH namjerava da blokira implementaciju izbornih rezultata 2018.

Čolak: Stabilizirati političku situaciju u BiH
  • AUTOR: Almir Terzić, Anadolija
  • 29.11.2017 - 09:46
  • 85

SARAJEVO, 29. novembra (AA) - Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i nekadašnji ministar pravde i sigurnosti BiH Bariša Čolak, u intervjuu za Anadolu Agency (AA) rekao je kako se iskreno nada da na prostoru jugiostočne Evrope više neće doći do prekrajanja granica.

"Jer, svako prekrajanje granica nosi nove probleme, nove konflikte i zato mislim da do toga neće doći. Teško je reći, ali nadam se da toga neće više biti. Vrijeme će pokazati. Mislim da svi trebamo raditi na tome da do toga ne dođe", poručio je Čolak. 

Što se tiče prekrajanja granica, kaže Čolak, čitav ovaj prostor povijesno nije odlučivao sam o svojoj sudbini i dodaje da ga to pomalo brine.

"I, sada, ako ne budemo dovoljno pametni i mudri, takvu mogućnost ne biste mogli isključiti. Ali, gledajući i samo stajalište Evrope, da i ona ima problema sa promjenama tih granica, vidite što se desilo u posljednje vrijeme kada je u pitanju referendum u Kataloniji, tako da mislim da takav jedan scenarij nema potpore ni od EU. Ne mogu isključiti druge aktere da bi imali i takvih pretenzija, jer ovaj prostor je i kroz povijest uvijek bio trusno područje", kaže Čolak.

U regiji, pojašnjava Čolak, "imate jednu dosta labilnu političku situaciju i u Makedoniji, znamo što je i sa Kosovom i kako je".

"Imate i BiH koja još uvijek nije u potpunosti ni u ustavnopravnom smislu riješena, bez obzira na to što mi moramo Ustav poštovati kao takav, znamo da je to Dejtonski sporazum, ali on nije demokratski ustav o kojem bismo trebali odlučiti, prije svega, svi građani BiH i svi narodi koji ovdje žive", rekao je Čolak. 

Kada su u pitanju ponovni ratni pokliči koji se mogu čuti u posljednje vrijeme i kojima se plaši narod, Čolak kaže da od toga nema ništa.

  "Danas, vi ovdje ne možete ništa reći sto posto. Ali, moje je mišljenje, ipak, da ratnih sukoba neće biti. Nikada ne mogu isključiti nekakav eksces i nekakvo ograničeno sukobljavanje, ali ne daj Bože bilo kakvog rata ne mislim da bi moglo biti. Ne mislim da će doći do rata na ovim prostorima. Rata nam je i preko glave", poručio je Čolak.

Tragati za poboljšanjima predloženog zakona

Govoreći o prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH čiji je predlagač Dom naroda PSBiH, a autor Klub izaslanika hrvatskog naroda, koji bi se trebao naći na današnjoj sjednici Zastupničkog doma PSBiH, Čolak kaže kako je "jako teško predvidjeti što će vrijeme donijeti".

"Vjerojatno ćemo biti pametniji poslije današnjeg dana. Pitanje je sada i današnja sjednica, jer ni ona prethodna nije zaključena, odnosno završena, pa tek onda treba nova sjednica početi. Treba vidjeti hoće li se sve to desiti danas. Ono što bi po meni bilo jako dobro je da se intervenira, amandmanski djeluje na taj zakon u svakom segmentu u kojem se misli da nije najbolje rješenje ili eventualno da postoje bolja rješenja od ponuđenih. To bi bilo jako dobro i, naravno, u tom slučaju bi došlo, procesno gledano, da je jedan zakon usvojen u dva doma u različitim tekstovima. Tada bi oba doma formirala zajedničko povjerenstvo od po tri člana i onda bi se išlo na usuglašavanje tih različitih tekstova. Mislim da bi to bio najbrži i najbolji način da dođemo do rješanja Izbornog zakona BiH", navodi Čolak.

Naravno, kaže Čolak, kada su predložili izmjene i dopune Izbornog zakona BiH rekli su, navodi "da ne robuju i ne kažu da je to najidealnije rješenje". Međutim, o tvrdi kako to jeste rješenje koje u potpunosti provodi odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose, prije svega, na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, a jednako tako i na izbore u Gradu Mostaru te da se kroz taj ponuđeni prijedlog rješava i pitanje izbora članova Predsjedništva BiH.

"Ali, jednako tako, kazali smo i još uvijek stojimo kod toga da je nama prihvatljivo svako rješenje od bilo koga, koje bilo koja druga stranka predloži, a koje kao ponuđeno rješenje će osiguravati upravo provedbu odluke Ustavnog suda BiH vezano za konstitutivnost naroda, odnosno, bolje reći, vezano za legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, a jednako tako mislimo i za Predsjedništvo BiH", navodi Čolak.

On je komentirao i prijedloge koje su kao novi zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlament FBiH dostavili klubovi SDP-a i DF-a.

"Tu postoji jedan veliki problem. Naime, nije sporno da se u Federalnom parlamentu - i to je trebalo činiti svake godine, odnosno prije svakih izbora - preispitaju izborne jedinice kao takve, prvenstveno višečlane izborne jedinice, broj kompenzacijskih mandata i uopće broj mandata koji se u jednoj višečlanoj izbornoj jedinici radi. Praktično, to bi trebao raditi Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Ali, sve drugo je sporno. Zašto? Zato što je Ustavni sud BiH prvo proglasio neustavnim, a kasnije i izvan snage stavio odredbe Izbornog zakona BiH i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da umjesto tih odredbi koje su proglašene neustavnim i na kraju koje su stavljene izvan snage, izbrisane iz Izbornog zakona BiH, sada inkorporira druge odredbe koje će biti na tragu provedbe odluke Ustavnog suda BiH. To su dvije odredbe u članku 20.16 u prelaznim i završnim odredbama koje govore o tome kako i na koji način se biraju izaslanici iz pojedinih kantona, pojedinih izbornih jedinica u Dom naroda Parlamenta FBiH. Ne možete sada to izmještati ili mijenjati razinu na kojoj ćete raditi ako je to materija koja treba upravo u tom zakonu u kojem je i bila", smatra Čolak.

Prijedlog SDP - DF neprihvatljiv

On navodi da mogu i entiteti donositi svoje zakone, ali da ti zakoni moraju biti u skladu sa zakonima BiH jednako tako kao što ustavi entiteta i svi zakoni moraju biti sukladni načelima Ustava BiH.

"Ima tu još nelogičnosti koje predlažu SDP i DF. Posebice gdje zapravo predlažu način izbora Kluba srpskih izaslanika, što zaista mislim da je neprihvatljivo i neustavno. Ne možete nekoga samo zato što je bio na listi promovirati u izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, posebice ako biste to komparirali s time da su to one liste koje dobiju najviše glasova. Naravno da će liste sa najviše glasova dobiti one u najvećim izbornim jedinicama. Sada treba vidjeti da li uopće ima tu i koliko Srba u takvim kantonima, odnosno izbornim jedinicama. Mislim, to je apsolutno neprihvatljivo, a ima i još nekih stvari koje bi mogao komentirati oko prijedloga koje su dostavili DF i SDP u Parlament FBiH koji su neprihvatljivi, ovo su samo neki od primjera", navodi Čolak. 

Međutim, zajedničko i jednom i drugom prijedlogu, i onome SDP-DF i onome koji je dostavila SDA, kaže Čolak, je što niti jedan ne ispunjavaju presudu Ustavnog suda BiH.

"Naime, odluka Ustavnog suda BiH govori izrijekom da se Dom naroda mora popuniti legitimno. Oni tamo komentiraju i što je opći princip demokracije, dakle demokratski izbor, odnosno demokratsko odlučivanje legitimnim političkim predstavljanjem. To znači izbor onih koje predstavljate, čije interese zastupate, da mora postojati veza između one zajednice koju zastupate i one koji su u ime te zajednice izabrani. Pa upravo je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim ove odredbe zato što su omogućavale jednom narodu da bira predstavnike drugom narodu u tako značajno tijelo kao što je Dom naroda. Dom naroda je, prije svega, zaštitnikom konstitutivnosti, odnosno ravnopravnosti. To nije drugi, Zastupnički dom, gdje je svako legitimno izabran od svih građana BiH. Tu je problem i kod prijedloga koji nam je ponudila SDA", naglašava Čolak.

Početak maja posljednji rok za izmjenu Izbornog zakona BiH

Čolak smatra da sve stranke manje-više komuniciraju sa međunarodnim zvaničnicima u BiH glede izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

"To je dobro da se komunicira. Međutim, rokovi su nama sami po sebi dati, našim zakonodavstvom u BiH. Ako Venecijanska komisija ne preporuča da se bilo šta radi u izbornom zakonodavstvu u izbornoj godini, jasno je onda. Ono što svi znamo je da najmanje 150 dana prije izbora, njihovog raspisivanja, moramo znati precizna pravila po kojima ćemo provesti izbore. Dakle, mi smo sada u jednom problemu. Zašto? Zato što upravo nedostaju te odredbe u Izbornom zakonu BiH da bismo mi mogli uspostaviti vlast, da bismo mogli izabrati izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH", kaže Čolak.

Ako toga nema, kako navodi, dolazi u pitanje izbor izvršne vlasti - predsjednika i dopredsjednika FBiH, Vlade FBiH, a onda i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz FBiH. 

"Mi naprosto moramo to napraviti, jer ja ne mogu niti pretpostaviti čitavu državu da se jednim tako neodgovornim pristupom dovede u poziciju Grada Mostara. A, od 2008. nismo imali izbore u Gradu Mostaru. Što se tiče kontakata, njih je bilo i njih će sigurno biti. Dobro je da ih ima. Ne vjerujem da je bilo koja od stranaka dobivala bilo kakve impute što treba i kako treba. Ja mogu kazati da moji kontakti koji su bili upravo idu u smislu toga da mi kao akteri, domaći moramo pronaći rješenje i što mislim da je dobro", ističe Čolak.

Dodaje kako domaći akteri trebaju donositi rješenja, a ne da im ih neko sa strane nameće.

"Znate šta bi značilo sada da visoki predstavnik nametne rješenja, a mi kažemo želimo, vjerujemo, hoćemo, možemo u narednoj godini dobiti kandidacijski status u EU. To dvoje naprosto ne ide jedno sa drugim. Ja mislim da se svi mogu složiti sa ovom konstatacijom", navodi Čolak.

Kaže kako je u skladu sa zakonskim odredbama početak maja 2018. krajni rok do kojeg se moraju završiti svi poslovi oko izmjena Izbornog zakona BiH.

Indirektan izbor članova Predsjedništva BiH

Čolak odbacuje navode da HDZ BiH koristi aktuelnu situaciju kako bi blokirao implementaciju općih izbora 2018. 

"Mislim da su to potpuno promašene i neodgovorne tvrdnje. Pa, sama činjenica da smo mi prvi izašli sa prijedlogom zakona, jer smo vidjeli da vrijeme curi, ističu rokovi, to opovrgava. Molili smo i druge da i oni izađu sa svojim prijedlozima, pa da to sve stavimo na sto i da razgovaramo, da vidimo kako naći kompromis. Jer, jednostavno, osjećamo tu političku odgovornost. Daleko od toga da mi na bilo koji način mislimo o bilo kakvoj blokadi nego upravo obrnuto. Mislimo da oni koji žele, ja ću biti otvoren i iskren u ovom razgovoru, zadržati status quo, trebaju da shvate da on nije dobar. Nije to samo stajalište stranke kojoj ja pripadam ili naroda kojem ja pripadam. Hajdemo gledati državu kao takvu. Ko će imati koristi od toga ako mi ne napravimo što je naša zadaća? Dakle, niko neće imati koristi, svi ćemo imati štetu. Prema tome, to posebno što smo dobili i jedan tajming", navodi Čolak.

Kaže kako se nažalost nije moglo dogovoriti ni oko implementacije tri presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Navodi kako je stanje prilično složeno iz prostog razloga što za te presude treba dvotrećinska većina samo u Zastupničkom domu PSBiH. No, nažalost, kako kaže, u posljednje vrijeme zbog nepostojanja stabilne parlamentarne većine nisu u poziciji da ne mogu ni zakone koji se donose po običnom zakonodavnom postupku, gdje je potrebna natpolovična većina u Zastupničkom domu PSBiH, donijeti.

S Čolakom smo razgovarali i o tome zašto je HDZ BiH odustao od svog ranijeg prijedloga, inidirektonog izbora članova Predsjedništva BiH, u Parlamentarnoj skupštini BiH.

"To je naš prvi prijedlog i mi i dalje mislimo da je to najbolji prijedlog. Međutim, svjesni smo činjenice ako nemate potporu, prije svega, od stranaka iz RS-a, od toga nema ništa. A, nijedna od njih, bila pozicija ili oporba ne prihvaća takvo rješenje. Onda smo mi pristali čak i na to rješenje, za koje ne tvrdim da je najbolje, ali u krajnjem slučaju, mi smo rekli pristajemo i na to da to bude različito u dva entiteta, da probamo mi u FBiH ići na takav način neizravnog izbora. Međutim stranke iz FBiH, većinski bošnjačke stranke, prije svega, SDA, ali i druge, nisu prihvatile takvo rješenje", stava je Čolak.

Stabilizirati političku situaciju u BiH

Što se tiče provedbe odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, Čolak misli da nije ni to tako strašna stvar i da se to može riješiti.

"Nedostaje samo političke volje, po mom sudu. Ako se stvari žele mijenjati i bez obzira na rok koji je jako kratak, barem kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, mislim da se to može promijeniti vrlo brzo. To se može napraviti za par mjeseci. To je sigurno. Naravno, ako nema političke volje ne možete da vam netko ostavi i par godina", poručuje Čolak.

Rekao je da se boji da bi 2018. mogla biti izgubljena ukoliko se političari u BiH budu ponašali kao posljednjih mjeseci.

"Mislim da bi to, tu bojazan, trebali imati svi akteri političke scene u BiH i da zajedno svi pokušamo stvari mijenjati, jer same od sebe stvari se neće promijeniti. Mislim da bi bilo jako, jako važno da ono što je do nas napravimo i, prije svega, da se koliko-toliko stabilizira politička situacija. Jer, šta god mi o tome mislili, bez stabilne političke situacije, bez pravne sigurnosti, jako teško će i domaći kapital, a ne strani, naći mjesto i prostor za otvaranje novih radnih mjesta. A, to je ono što nam treba, jer naprosto smo u jednoj fazi gdje mladi ljudi idu vani i ići će još više ukoliko se stvari ne budu mijenjale", kaže Čolak.

BiH će biti članica NATO-a

Ako bi u formalnom smislu ispunila sve uvjete, Čolak vjeruje da bi BiH dobila kandidacijski status u EU, međutim, po njegovom sudu nije moguće ispuniti to sve u ovakvom političkom ozračju.

"Jednostavno, nije moguće. Da biste napravili bilo kakav, a ne veći iskorak treba vam koliko-toliko normalna situacija, treba vam jednostavno predanost svih političkih aktera i onih koji imaju dovoljno snage da odluče u Parlamentu BiH prije svega. Jednako tako to bi itekako cijenile evropske institucije. Mislim da one nama nisu nesklone, sigurno nisu, apsolutno je tako. A, ne možemo ni mi očekivati da nekakav poseban program imamo za sebe. Jer, znamo, i ove zemlje koje su posljednje ušle u EU, da su zapravo bile još pod većom upitnosti u pojedinim poglavljima nego što se to dešavalo ranije. Nije realno sada očekivati da prema nama bude nešto sasvim drugo", smatra Čolak.

Poruke u javnosti kako domaći lideri žele status quo jer se plaše da bi ulaskom BiH u EU izgubili vlast ili završili u zatvorima, Čolak smatra da su u dobrom dijelu politikanstvo.

"Jednostavno, mi nećemo i ne možemo ostati neki izolirani otok. Samo je pitanje kada će to biti. Što prije shvatimo, da što prije uđemo, da će nam svima biti bolje, to bolje za sve nas. Jednostavno, unatoč i otporima vezano za NATO, ni tu sada stanje nije najidealnije. Međutim, objektivno gledano, prije ili kasnije, mi ćemo postati i članica NATO-a. Jer, ovaj prostor ne vjerujem da će u bilo kojem smislu ići u nekom drugom smjeru, bez obzira na određene probleme koje mi imamo u posljednje vrijeme i osjećamo ih, to je sigurno tako", kaže Čolak.

NATO, kako navodi Čolak, ipak daje određenu vrstu sigurnosti i donosi nove investicije.

"Evo, i zemlje koje su praktično naši susjedi već su u NATO-u. Još uvijek nije Srbija, ali vjerujte, i Srbija ima jako dobre odnose i unatoč svim ovim problemima, ja mislim da će i to jednoga dana biti naprosto realnost", smatra Čolak.

Ne podcjenjivati prijetnje od terorizma

O tome da li u BiH postoji prijetnja od terorista ili je to pitanje prenapuhano, Čolak kaže kako je "istina negdje u sredini".

"Mislim da problema ima. Kada kažem ima, onda ne mislim da je to nešto u posljednje vrijeme poseban problem. To su ostaci i recidivi ovog rata koji smo imali, jako teškog i koji su u određenim trenucima, možda s pravom, možda ne, pojedini analitičari znali nazivati čak i vjerskim. Ja ne mislim da je bio to, isključivo vjerski rat. Možda on jeste u pojedinim segmentima, ali daleko od toga da je to bio. Znamo mi šta se ovdje desilo, svi znamo. Ali, terorizam je opasnost, ne samo u BiH nego i drugdje", poručuje Čolak.

Smatra da na prevenciji terorizma treba jako puno raditi, te da trebaju, prije svega, sigurnosne i obavještajne agencije raditi svoj posao. Treba, navodi on, jako puno razmjene informacija, ne samo sa susjedima nego i šire. Smatra da što prije BiH postane dijelom evropskih sigurnosnih asocijacija, to će svima u BiH biti bolje.

"Moje mišljenje je da nikako ne smijemo podcjenjivati taj problem. On sigurno postoji, ali moramo jednostavno učiniti da ne dođe do bilo kakve eskalacije, do bilo kakvih terorističkih napada. Vidjeli smo da ni zemlje koje su daleko bolje organizirane, koje su sa daleko većom demokracijom nego što smo mi, imaju te probleme. Problem je i u tome što smo mi takav prostor gdje vrlo lako neke stvari mogu eskalirati i ne znate onda u što se to može pretvoriti. Zato mislim da mi moramo možda biti još oprezniji u odnosu na druge i još više i temeljitije raditi na sprečavanju tih pojava", zaključuje Čolak.

Oprezne i odmjerene izjave

O tome da li je BiH u posljednje vrijeme u otvorenom, verbalnom sukobu sa susjedima, Čolak kaže da "toga ima".

"Ja mislim da bi svi oni koji obnašaju odgovorne poslove, a posebno oni koji barem sebe cijene ili bi trebali biti državnici, u tim izjavama trebali biti jako oprezni, trebali bi naprosto svaku riječ odmjeriti. Jer, EU je jako stalo da mi budemo dobri susjedi i da nama drugi budu dobri susjedi. EU, bez obzira na to šta mi mislili o njoj, ima toliko svojih problema i moramo biti svjesni da bi ona nas prihvatila i kada ispunimo ove uvjete, ali oni ne žele, pored svih problema koje imaju, još jedan problem veći", kaže Čolak.

Stoga bi, navodi, svi na ovim prostorima morali pokazati da bez obzira na tešku prošlost moraju gledati u budućnost.

"Moramo nastojati da kao dobri susjedi razvijamo, ne samo dalju dobrosusjedsku suradnju nego ekonomske odnose, da jednostavno više sarađujemo po svim pitanjima", poručio je u intervjuu za AA Bariša Čolak. 


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING