AZIL NADOMAK PRIŠTINE UDOMIO 19 MEDVJEDA SPAŠENIH IZ ZAROBLJENIŠTVA

- U azilu, otvorenom 2013. godine zahvaljujući međunarodnoj Fondaciji za zaštitu životinja “Vier Pfoten”, smješteni su medvjedi koji su ilegalno držani u kavezima u mini zoo vrtovima pri raznim restoranima širom Kosova i Albanije

Medvjedi ilegalno držani u kavezima
  • AUTOR: Anadolija
  • 07.10.2017 - 13:28
  • 243

PRIŠTINA, 7. oktobra (AA) – Azil za medvjede smješten kraj Badovskog jezera u selu Mramor, udaljenom 22 kilometara od Prištine, trenutno pruža utočište za 19 mrkih medvjeda, spašenih iz zarobljeništva, od kojih je 16 sa Kosova, dok su tri iz Albanije.

Azil, nazvan “Šuma medvjeda Priština”, otvoren je 2013. godine zahvaljujući međunarodnoj Fondaciji za zaštitu životinja “Vier Pfoten” sa sjedištem u Beču, u Austriji, a uz pomoć Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja Kosova i općine Priština.

Tada su u prihvatilište u saradnji s vojnicima KFOR-a prebačeni medvjedi koji su ilegalno držani u kavezima u mini ZOO vrtovima pri raznim restoranima širom Kosova, dok su medvjedi iz Albanije, također spašeni iz zarobljeništva, donijeti prošle godine.

Medvjedi podijeljeni u grupe

U "Šumi medvjeda" sada je zaposleno 16 radnika, od kojih je osmoro direktno zaduženo za brigu o medvjedima.

Albana Hoti, nadzornica čuvara medvjeda, u izjavi za Anadolu Agency (AA) objašnjava da je cijeli projekt pokrenut zahvaljujući mečki Kasandri, koja je držana u jednom restoranu kraj Suve Reke, gdje je ostavljena kada je restoran zatvoren.

“Vlasnik restorana je gotovo nikada nije posjećivao kako bi je nahranio. Potom je jedna grupa KFOR-a koja je preduzela inicijativu, brinula o njoj, hranila je i snimila fotografije i videa koje je proslijedila organizaciji u Austriji koja se bavi zaštitom životinja i zove se “Vier Pfoten” ili u prijevodu “Četiri šape”. Oni su potom uradili istraživanje na Kosovu koliko se medvjeda nalazi u takvim lošim uslovima i tako je krenuo projekt”, kaže Hoti.

Projekt je, prema rečima Hoti, započet s namjerom da pomogne životinjama, ali je rezervat uvijek bio otvoren i za posjetioce. Novac koji se prikupi od simbolične cijene ulaznica koristi se za nabavku hrane i brigu o medvjedima, ali glavne finasije dolaze direktno od austrijske organizacije.

Prihvatilište “Šuma medvjeda Priština” prostire se na površini većoj od 16 hektara zemlje, koju je dala općina Priština na korištenje na 99 godina. Od toga je za sada iskorišteno 10 hektara, tako da svaki medvjed ima više od pola hektara zemlje, što je više nego što je predviđeno standardima organizacije “Vier Pfoten”.

“Medvjedi su podijeljeni u grupe. Neki od njih živjeli su zajedno u kavezima i nisu imali problema da i ovdje žive zajedno, posebno na većoj površini. Ali zapazili smo da se pojedini medvjedi, preko ograde, sviđaju jedni drugima, pa smo ih spojili. Međutim, svi muški medvjedi su kastrirani zbog toga što mi mladunce ne bismo mogli da pustimo u divljinu, jer je njima potrebno da oko dvije godine žive s majkom, tako da ako bi smo dozvolili rađanja oni bi opet živjeli u zatvorenim uslovima, ograđeni”, kaže Hoti.

Albana Hoti, koja je po profesiji biolog, objašnjava da su medvjedi u rezervatu sretni, mada na momente imaju i teške stresove i strah od većih grupa ljudi, što je posljedica njihovog teškog života u zarobljeništvu.     

Uglavnom vegetarijanska ishrana

“Medvjedi koje imamo ovdje pripadaju vrsti mrkih medvjeda nastanjenih u Evropi, a posebno na Balkanu. Na Kosovu, u Albaniji i na planinama koje imamo zajedno sa Crnom Gorom ima medvjeda, ali je njihov broj jako mali i nažalost spadaju uugrožene vrste kojima prijeti opasnost od nestanka”, kaže Hoti.  

Hoti dodaje da se medvjedi u rezervatu od 80 do 90 posto hrane vegeterajinski, ali im se tokom sedmice daje i određena količina mesa, što žnači da u skladu sa njihovom divljom prirodom, jedu sve od trave, do mesa. Vole da se penju po stijenama, često ulaze u mini vodene bazene da se rashlade, a kao i svi drugi medvjedi zimu provode u snu.

“Na sreću, oni uzmu sve što im je potrebno tokom proljeća, ljeta i jeseni i oko 70 posto naših medvjeda spavaju zimski san. Svi oni zimski san su imali ovdje po prvi put, jer u kavezima nisu imali mogućnosti za to. Oni spavaju oko dva mjeseca i mi ih ne vidimo, ali se brinemo za njih”, kaže Hoti.

Ona ističe da se trenutno radi na izgradnji edukativnog centra koji će biti otvoren 2018. godine i koji će biti na raspolaganju posjetiocima sa informacijama o medvjedima i izložbama fotografija medvjeda.


VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING


MARKETING