AMBASADOR MIRZA HAJRIĆ: AUSTRALIJA JE U RAZVOJU, GRABI SE ZA USELJENIKE KAKVI SU NAŠI GRAĐANI

- Australija je ponosan domaćin ljudima iz cijelog svijeta i snažno podržava da njeni naturalizovani građani njeguju tradiciju zemalja iz kojih potječu

  • AUTOR: klix.ba
  • 19.11.2017 - 11:23
  • 112

Mirza Hajrić, ambasador Bosne i Hercegovine u Australiji i Novom Zelandu, osvrnuo se u razgovoru za Klix.ba na bh. dijasporu koja živi i radi u tim zemljama, o diplomatskim bh. odnosima s Australijom i Novim Zelandom, ekonomskoj saradnji, turizmu, problemima, šansama za bh. građane i drugim temama.

Gospodine Hajriću, kako biste ocijenili diplomatske odnose Bosne i Hercegovine s jedne strane i Australije i Novog Zelanda s druge? Imaju li bh. zvaničnici šta tražiti u tim dalekim i stranim zemljama i kulturama?

Diplomatski odnosi BiH s Australijom i Novim Zelandom su stabilni sa značajnim prostorom za razvoj ekonomskih odnosa, turizma prije svega, a i potencijalnih investicija kompanijama kojima treba izlaz na tržišta koja su otvorena za proizvode iz BiH: EU, Rusija, Turska i niz drugih... Ohrabruju vijesti o povećanju izvoza proizvoda iz BiH u ovu jedinu državu kontinent na svijetu. Vrijedi se potruditi i posjetama na najvišem nivou potaknuti taj trend, a svakako treba imati u vidu i potrebu obilaska više od 50 hiljada naših građana koji žive u Australiji. Oni su razlog i zašto BiH ima ambasadu u Canberri, odnosno, da budem precizan, naši građani su je svojim sredstvima finansirali, svojim trudom napravili i poklonili BiH. Sve je to dio razloga zašto treba njegovati odnose s Australijom i povremeno je posjetiti s visokom delegacijom, uputiti poruku našim ljudima da nisu zaboravljeni. U Australiji imamo ljudi koliko danas živi u Grudama, Jajcu i Fojnici zajedno, ili recimo ovdje živi cijeli jedan Bihać. Mislim da je to više nego važan razlog da vlasti u domovini održavaju redovnije odnose, između ostalih metoda, i bilateralnim posjetama.

Kada je riječ o korelaciji Bosne i Hercegovine i Australije, gdje je problem, a gdje šansa? U ovom pitanju aludiram isključivo na ekonomske odnose.

Pored 15.000 km fizičke razdaljine, što je očit problem, cijenim da je to i stav Australije da ne ulazi u bilateralne sporazume u sferi ekonomije ako nema dovoljnog obima razmjene, a to nije slučaj u našim odnosima. Australija je među 20 najrazvijenijih ekonomija u svijetu i fokusirana je u velikoj mjeri na rastuća tržišta u regiji Pacifika i Azije. Ipak, izvoz iz BiH se posljednjih godina znatno povećava. Kad kažem znatno, treba precizirati da je to mjereno našim mjerilima.

Kako biste ocijenili saradnju u oblasti turizma? Možda možete govoriti o konkretnim brojkama, budućim planovima i očekivanjima...

Ocijenio bih je nedovoljnom s obzirom na to da naša zemlja ima veliki potencijal. Konkretnije brojke mi u ambasadi nemamo, ali je evidentno da naš turizam raste i više od 20 posto na godišnjem nivou i da su tu zastupljeni i turisti iz Australije. Posljednje dvije godine vidno je porastao broj Australaca koji se Ambasadi obraćaju za informacije o turizmu, a mi tražimo partnera u BiH koji bi bio zainteresiran obaviti prezentacije turističke ponude, učestvovati na turističkim sajmovima ili obići turističke agencije ovdje i staviti BiH na mapu organizovanih tura desetina hiljada Australaca koji, recimo, godišnje posjete Italiju.

Evo jednog primjera, samo u Canberri koja ima 400 hiljada stanovnika pa se po tome može porediti sa Sarajevom, ljudi iz bivše SFRJ su vlasnici barem desetak veoma kvalitetnih hotela. Kada bi jedan od njih investirao u hotel u Mostaru, Sarajevu ili Neumu, to bi mogla pratiti i turistička ponuda Australcima koji puno putuju i žele upoznati nove destinacije.

Na koji način biste definirali korelaciju između Bosne i Hercegovine i njene dijaspore u Australiji? Mogu li se ti potencijali iskoristiti, na obostrano zadovoljstvo, ili su te niti pogubljene s dolaskom novih australiziranih generacija...

Dosta je veza pokidano u ranijem periodu zbog nebrige, ondosno nepostojanja strategije rada s našim iseljenicima, ali smatram da se to da popraviti. Svakim danom se uvjeravam da našim građanima ne manjka ni volje ni ljubavi za domovinom. Često kontaktiraju ambasadu upitima o stanju pojedinih segmenata u našem društvu. Trudimo se biti u stalnom kontaktu s našim udruženjima, pratiti njihove programe, obilaziti ih, ali i to zahtijeva znatna sredstva pa činimo koliko možemo s onim što imamo na raspolaganju.

Ovo ljeto nam je pristigla vijest iz Australije da bh. djeca imaju priliku učiti bosanski jezik u dopunskoj nastavi... Možete li nam dati detaljnije informacije o tome?

Da. Već godinama su bosanski, srpski i hrvatski jezik uvršteni u obrazovne programe kao dopunski predmet u javnim školama u državi Victoriji. Nedavno su u Melbourneu održane dvije tribine jer je taj status doveden u pitanje zbog manjeg broja djece koja se upisuju za učenje boasnskog jezika.

Takvi pokušaji su ranije bili neuspješni u državi Novi Južni Vels, ali sam prošli mjesec organizovao savjetovanje u kojem su učestvovali zainteresirani patrioti i naši profesionalci iz sfere obrazovanja. Zaključak savjetovanja je bio da se ide na pokretanje inicijative s ciljem uvrštavanja bosanskog jezika u dopunsku nastavu državnih škola na isti način kako je to već u Victoriji. Još da dodam da srpski i hrvatski jezik odavno imaju taj status.

Već ste ranije u svojim javnim istupima govorili da, kada se učini veliki napor da se organizuje državna posjeta u dalekim zemljama, kritike se preusmjere na troškove, tračeve i slično... Ima li opravdanosti, konkretno u posjetama bh. službenika Australiji i Novom Zelandu?

Ako se opravdanost troškova stavlja u prvi plan, onda je važno napomenuti da su u 25 godina, koliko imamo diplomatske odnose s Australijom, ubilježene tek dvije posjete članova Predsjedništva BiH? Što se tiče posjeta bh. službenika, prije tri godine je boravio jedan stručni tim koji je s vladom ovdje vodio pregovore u vezi s bilateralnim sporazumom o socijalnom osiguranju. Većinu troškova avionskih karata i hotelskog smještaja tog tima snosio je naš ugledni biznismen Fahrudin Rudy Šišić i drugi. Toliko o opravdanosti troškova, a tim sporazumom će se riješiti pitanje isplate penzija za naše građane na način da penzije mogu primati u BiH i ako se zastalno presele u svoju domovinu.

Naravno da treba ukazivati na nešto ako se radi o turizmu o trošku države, ali smatram da, recimo, Ministarstvo za ljudska prava BiH, koje je nadležno za pitanje iseljenika, recimo, ima obavezu da održava odnose s našim ljudima koji žive širom svijeta. Zar iko u BiH smatra da tim našim ljudima treba okrenuti leđa, da oni nemaju potrebu da ih se obiđe, podrži u njihovim naporima. Baš su se naši ljudi ovdje od prvog dana organizovali i napravili niz objekata, bh. centara u kojima zadovoljavaju svoje društvene, a negdje i vjerske potrebe. Radi se o imanjima i objektima koji mogu primiti po nekoliko stotina naših ljudi. Tu se organizuju svečanosti, obilježavanja Dana Srebrenice 11. jula i slični događaji, kao i nastava u školama našeg jezika, izložbe, koncerti...

Po slobodnoj procjeni samo ta imovina vrijedi više od 200 miliona dolara. Pomenuli ste pitanje škola, odnosno učenja našeg jezika pa je to dobar primjer. Bh. ministarstvo na čijem je čelu sada ministrica Semiha Borovac, pored niza korisnih projekata za naše iseljeništvo, kao što je mapiranje stanja dijaspore koje je u toku, ima i program za izradu, štampanje i distribuiranje besplatnih udžbenika za djecu iseljenika koja uče naš jezik. Upravo umrežavamo informacije i pravimo procjenu koliko je udžbenika potrebno za naredni period. Potrebno nam je i više programa iz domena kulture, umjetnosti, naučne i tehničke saradnje, ali su finansije limitirajući faktor. U svakom slučaju ovdje ima mnogo mogućnosti za tu vrstu projekata. Australija je ponosan domaćin ljudima iz cijelog svijeta i snažno podržava da njeni naturalizovani građani njeguju tradiciju zemalja iz kojih potječu.

Veoma su me pogodile te negativne kritike posjete predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Australiji, jer sam se zaista trudio da posjeta obuhvati sve zajednice, klubove i udruženja raznih profila te da ponese jedan pozitivan utisak o našim ljudima ovdje. Recimo, tek osnovani bh. biznis klub u Sydneyju koji podržava ambasada ima više od 200 članova koji među sobom obrnu više od 200 miliona dolara godišnje. Počinjemo praviti planove za poslovnu saradnju od koje bi i BiH trebala imati koristi. Kada razgovarate s tim ljudima koji često posjećuju BiH i pokušavaju ostvariti neki biznis dolje, pominju samo barijere i probleme.

Dakle, ima opravdanosti!?

Propseritetne zemlje se grabe za useljenike kakvi su naši građani, a mi problematiziramo ako ih se u 15 godina obiđe. Australija je zemlja u snažnom ekonomskom razvoju. Australija je 1990. imala 17 miliona stanovnika, a sada ima više od 23 miliona. Uglavnom novih useljenika...

Kakva je vaša saradnja s drugim diplomatima u Cannberi?

Ovdje sam skoro šest mjeseci i imam odličnu saradnju i s kolegama stranim diplomatima, kao i s predstavnicima vlasti Australije, koji veoma uvažavaju našu zemlju. Po tome mi se čini da sam ovdje mnogo duži period. Recimo, s ambasadorom Hrvatske Damirom Kušenom sam prijatelj još od prije rata u BiH, a tokom raznih poslova koje sam radio u državnom ili privatnom sektoru ranije sam upoznao još desetak diplomata ili predstavnika australskih institucija. Prema našoj zemlji i jedni i drugi imaju uvažavanje. Mada treba reći i da je fokus ambasade na radu s našim ljudima i na njihovim potrebama.

Kako politički zvaničnici u Australiji vide Bosnu i Hercegovinu?

Vide je kao zemlju koja je uspješan primjer intervencije međunarodne zajednice u postizanju mira i vide je kao državu koja je na pravom euroatlantskom putu. Australska vlada je veoma dobronamjerna kada se radi o BiH i žele nam da budemo brži, odgovorniji i efikasniji u postizanju strateških ciljeva, prije svega političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta.

Bh. javnost upoznala je u proteklom periodu bh. konzulicu Đemilu Talić-Gabriel? Ima li još sličnih pozitivnih primjera u tamošnjim državama?

Đemila Gabriel je od početka godine počasna konzulica BiH za Novi Južni Vels, jednu od sedam australskih država. Često je prisutna u sredstvima informisanja i zapažena su i pozitivno ocijenjena njena obećanja prema postojećim organizacijama bh. zajednice. Mi u ambasadi, kao i uprave bh. zajednice, očekujemo i pratimo realizaciju tih obećanja.

Inače, BiH ima i počasnog konzula na Novom Zelandu. To je uvaženi profesor iz oblasti kompjuterskih sistema Univerziteta u Aucklandu Zoran Salčić. Prilikom nedavnog boravka delegacije koju je predvodio predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović, uvjerio sam se kakvo poštovanje predstavnici novozelandrksih institucija imaju prema ovom našem vrsnom stručnjaku.

Za nepunih šest mjeseci, koliko boravim i radim kao ambasador BiH, upoznao sam priličan broj izvanrednih pojedinaca, uspješnih poslovnih ljudi, uglednih profesionalaca raznih disciplina koji su odlični promotori naše zemlje. Naši građani ovdje slove za veoma agilne i sposobne ljude, tako da mogu reći da BiH ima više od 50.000 ambasadora u Australiji koji svojim uspjesima i rezultatima popravljaju imidž Bosne i Hercegovine u ovoj dalekoj zemlji.

 


TAGOVI
VEZANE VIJESTI

PODIJELI

KOMENTARI
PRATITE NAS
PRETRAŽI
TVUSK LIVE



PROMO VIDEO TVUSK 2016

MARKETING
MARKETING